Europska komisija u četvrtak je objavila izvješće s analizom gospodarske situacije u Hrvatskoj u kojoj su ponovno, drugi put zaredom, utvrđene makroekonomske neravnoteže.

Komisija je u sklopu Europskog semestra objavila tzv. zimski ekonomski paket, koji sadrži analize ekonomskih politika svih zemalja članica i eurozone u cjelini te dubinske analize za 16 zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže. Utvrđeno je, drugu godinu zaredom, da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.

Komisija različito stupnjuje makroekonomske neravnoteže. U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one s neravnotežama koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežama koje traže monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomske neravnoteže (EIP).

Hrvatska je u petoj kategoriji, s mogućnošću da u svibnju prijeđe u šestu, ako Komisija ocijeni da Nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža. Prvih pet kategorija spadaju u preventivnu dimenziju, a ulazak u šestu kategoriju podrazumijeva početak korektivnog postupka.

Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje. Kod korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija potom ocjenjuje taj akcijski plan i ako nije zadovoljna, traži novi plan. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.

Hrvatska, kao i druge zemlje članice, treba do kraja travnja predati svoj Nacionalni reformski plan, koji će Komisija ocijeniti u svibnju. U slučaju da Komisija ne bude zadovoljna aktivirao bi se korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.

Glavni zaključci dubinske analize hrvatskog gospodarstvu su: prigušeni rast, odgođeno restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa zaposlenošću.

"Hrvatska pati od slabe vanjske konkurentnosti, a izvoz roba daleko je od potencijala zemlje, rastući dug opće države u kombinaciji sa slabošću u upravljanju javnim sektorom izvor su zabrinutosti. Visoki i rastući troškovi za kamate mogu označiti pokretanje efekte snježne grude", kaže Komisija.

Zaduženost kućanstava i poduzeća koči potrošnju i investicije. Privatni i javni sektor se razdužuju umjerenom brzinom, ali korporativni dug ostaje skoncentriran u korporacijama sa slabom profitabilnošću.

Komisija navodi i da su "mrežne industrije", termin koji označava javne usluge od općeg interesa, "usko grlo za potencijal gospodarskog rasta". Ocjenjuje da zdravstveni sustav predstavlja izvor fiskalnog rizika, slabosti obrazovnog sustava zajedno sa slabašnim inovacijskim kapacitetitima mogu negativno utjecati na dugoročni rast produktivnosti, a ograničeni administrativni kapaciteti predstavljaju prijetnju za punu apsorpciju europskih fondova.

Komisija ističe da je Hrvatska postigla određeni ili ograničeni napredak u ispunjavanju specifičnih preporuka Europske komisije, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No, nikakav napredak nije zabilježen u pogledu preporuke da se smanji dostupnost ranog umirovljenja.

"Administrativna fragmentiranost i labavo upravljanje javnim financijama, uključujući zdravstveni sektor, pridonose značajnoj neefiskasnosti javnog sektora", kaže Komisija. Rigidno poslovno okruženja također se navodi kao "usko grlo" za rast, a administrativni i parafiskalni nameti povećavaju troškove poduzetnikih aktivnosti.

Komisija upozorava na ograničenu konkurenciju na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolski položaj.

Otpremnine predstavljaju prepreku za mobilnost radne snage i obeshrabruju zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Višeslojni sustav socijalnih beneficija i izdašne mogućnosti za rano umirovljenje stvaraju nepoticajno okruženje za rad, a sustav plaća ne prilagođava se dinamici makroekonomskih uvjeta, kaže se u izvješću.

Komisija se osvrnula i na odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka za hipotekarne kredite u toj valuti. "To naglašava potrebu za predvidljivijim pravnim sustavom, razmjernom i pravednom intervencijom države u financijski sektor i primjenom sheme za rješavanje osobnog bankrota", kaže Komisija.

Komisija navodi da bi investicije u mrežnu infrastrukturu mogle omogućiti Hrvatskoj da iskoristi svoje geo-strateški položaj.

Lalovac i Grčić najavili daljnje reforme

Ministar financija Boris Lalovac u četvrtak je, komentirajući zaključak Europske komisije da bi Hrvatska zbog prekomjerne makroekonomske ravnoteže trebala poduzeti dodatne političke akcije, najavio da će za dva mjeseca biti završen prijedlog snažnih reformi, koje će potom Hrvatska prezentirati Bruxellesu.

"Znamo da trebamo ubrzati reforme te ćemo zajedno s premijerom i potpredsjednikom za gospodarstvo Brankom Grčićem brzo poduzeti određene korake, koje će RH prezentirati Europskoj komisiji do četvrtog mjeseca", kazao je Lalovac, odgovarajući na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Lalovac je kazao da uvijek ima prostora za djelovanje te da ga mora biti. "Pustimo ipak da premijer i potpredsjednik Vlade odrade posao, radi se o vrlo snažnim reformama, a bit će gotove kroz dva mjeseca", rekao je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je, pak, da je dio reformi proveden te da će se napraviti novi korigirani nacionalni program reformi.

"Napravit ćemo novi korigirani nacionalni program reformi na platformi onoga što smo već ove godine realizirali", rekao je Grčić, odgovarajući na pitanje novinara uoči sjednice Vlade što se planira učiniti.