Biznis

Oličenje kvalitetnog turističkog proizvoda

Najesen izmjene Prostornog plana NP Brijuni

Najesen izmjene Prostornog plana NP Brijuni

Izmjene i dopune Prostornog plana Nacionalnog parka Brijuni očekuje se najesen, kada će biti poznati konačni sadržaji i kapaciteti onoga što će se tamo graditi, a vrijednost investicije je najmanje milijardu kuna, istaknuto je u četvrtak u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na press briefingu o statusu projekta Brijuni.

 

Voditelj projekta "Brijuni" Ivan Bušurelo ispred Ministarstva je podsjetio da je projekt pokrenut odlukom Vlade, koja je iskazala interes da se Brijuni dovedu u stanje u kakvom su bili u razdoblju prije dva rata - oličenje kvalitetnog turističkog proizvoda.

Istaknuo je da neće biti nekakvih senzacionalnih promjena u smislu statusa Brijuna, već se oni "vraćaju na matricu u turističkoj ponudi koju su nekada imali kao elitni turizam".

Što se tiče samog nacionalnog parka, rekao je kako se otvara mogućnost da se kroz izmjene i dopune prostornog plana kvalitetnije lociraju zone predviđene za potrebe nacionalnog parka, pa i proširenje djelatnosti s novim proizvodima i ponudama. U tom smislu je najavio obnovu golf terena, koji na Brijunima ima svoju povijesnu vrijednost.

"Bitno je da konačno definirano kako i što s Brijunima. To je jedan zamašnjak koji je sada nepovratno pokrenut i mi ćemo napraviti jedan okvir u kojem će se taj potencijalni investitor kretati. Definirat će se, odnosno razdvojiti komercijalne djelatnosti i core business samog nacionalnog parka, tako da će se zaposleni u nacionalnom parku moći više posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti", istaknuo je voditelj projekta.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende istaknuo je kako ukupna investicija zasigurno neće biti manja od milijardu kuna.

"Ukoliko izmjena prostornog plana bude dozvoljavala i povećavanje kapaciteta, za što ima naznaka, onda će naravno i investicija biti veća", poručio je. Dodao je kako je dosta nezahvalno špekulirati oko iznosa vrijednosti investicije, jer ona nije samo ono što će se ulagati u infrastrukturu i u komercijalne objekte, već se to odnosi i na koncesije, plaćanje određenih koncesijskih naknada.

Upitan gdje se zapelo u tom projektu, s obzirom da je ministar turizma Darko Lorencin lani u siječnju rekao da bi natječajna procedura trebala biti dovršena u jesen 2014., Pende je odgovorio kako se radi o jednom značajnom području gdje se u zadnjih 30-ak godina jako malo vodilo računa o tome da se urede knjige po pitanju vlasništva.

"Ništa se bitno nije mijenjalo i nije se radilo da se dobije jedan proizvod koji će biti puno kvalitetniji od onoga što mi danas imamo. Dakle, to zahtijeva određene procedure. Da smo se pridržavali postojećeg prostornog plana i postojećih okvira moglo je biti po ovome što je rekao ministar. Međutim, konzultanti i rad u posljednjih par mjeseci ukazao je da trebamo napraviti dodatne preduvjete, a to je da izradimo izmjene i dopune prostornog plana, da definiramo granice pomorskog dobra, možda na nekakav drukčiji način nego što se to mislilo prije. Onda, u tom slučaju, to će zahtijevati određeno vrijeme", pojasnio je Pende.

Podsjetio je da procedura izmjena prostornog plana za nacionalne parkove ide u Sabor, što je dodatna dimenzija koja zahtjeva određeno vrijeme.

Istaknuo je kako se već na temelju konzervatorskih studija rade izmjene prostornog plana, te će se nastojati da se taj tehnički dio "priče" odradi što prije.

Konzultant za projekt Brijuni Branko Bogunović (Horwath i Horwath Consulting) istaknuo je kako je poanta da kapital dođe, a nije poanta odakle je došao. "Gotovo je skoro i povoljnije da na neki način dođe iz vana. No, u stvarnosti poanta je samo da se proizvod koji se traži na Brijunima vrlo detaljno definira. Mislim da se kroz ovaj koncept dat u prvoj fazi, kroz njegovu harmonizaciju sa svim relevantnim dionicima i naručiteljem to vrlo jasno definiralo. Riječ je o visokom iznosu investicije, minimalno će biti po našem sadašnjem sudu milijardu kuna. No, treba pričekati izmjene i dopune prostornog plana da se to točno može detektirati, odnosno sadržaji koji se imaju graditi", rekao je.

Istaknuo je kako misli da u Hrvatskoj ima tvrtki koje imaju takav investicijski potencijal, ali ih nema veliki broj, a hoće li one biti zainteresirane i konačno u budućem natječaju pobijediti, to ostaje vidjeti.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.