Pripreme za turističku sezonu u punom su jeku, a kao i ranijih godina očekivanja su da će tih nekoliko ljetnih mjeseci pokriti sve minuse koji se nakupe tijekom godine, kako u vječno praznoj državnoj kasi, tako i u još praznijim džepovima građana. Prilika je to državi za ubrati obilniju cestarinu, boravišnu pristojbu, nebrojene poreze i druge namete, a nezaposlenim građanima za uhvatiti koju kunu u sezonskim poslovima, piše Narodni list

Nažalost, turistička sezona u Hrvatskoj svodi se na nekoliko udarnih mjeseci, nakon kojih se pobjedonosno broje noćenja i dolasci, proglašavaju se rušenja rekorda, no takvi brojčani rekordi ne odražavaju se i na konkretnim rezultatima - onim financijskim.

Zato su i ove godine glavna tema razgovori o suzbijanju sezonalnosti, produženju pred i post sezone, povećanju potrošnje turista, odmicanju od masovnog turizma, podizanju hotelskih kapaciteta i slično.

Turistička strategija

Turistička strategija, predstavljena 2013. godine, kao glavne ciljeve razvoja hrvatskog turizma ističe suzbijanje sezonalnosti, povećanje prosječne potrošnje turista i rebrending Hrvatske kao turističke destinacije u periodu do 2020. Ovaj rebrending, odnosno promjena imidža, trebala bi nas odmaknuti od slike zemlje za jeftini i masovni turizam, povećati hotelske kapacitete i dovesti goste kojima sunce i more nisu jedini cilj dolaska u Hrvatsku.

Novi slogan "Hrvatska puna života" jedan je od dijelova nove komunikacijske strategije, koji bi trebao gostima iz cijelog svijeta sugerirati da u Hrvatskoj ima daleko više od sunca i mora. Tu je i program Hrvatska 365 kojim se krenulo prošle godine, a zbog dobrih reakcija i interesa na terenu, ove godine će se dodatno proširiti i na nove destinacije.

Broj noćenja i dolazaka turista otkriva jedan dio statistike o popularnosti destinacije, duljini boravka i određenim navikama turista, ali ne i koliko ukupno zaradimo od turizma. Podaci Hrvatske narodne banke o financijskim učincima sezone dolaze tek u narednoj godini, pa smo tako tek prije koji dan saznali i taj dio statistike za 2014. godinu.

Tako smo, prema HNB-u, u 2014. godini od turizma ostvarili 7,4 milijarde kuna prihoda, a u odnosu na godinu ranije i rast od 2,4 posto. Udio turizma u BDP-u time je narastao na 17,2 posto, a prihodi su konačno prerasli rekordnu 2008. godinu za 2 posto ili 135 milijuna eura.

Statistika HNB-a pokazuje ujedno i jačanje pred i posezone, te je ostvareno u tom periodu i 30 milijuna eura više nego 2008. godine. No, obzirom na sav dosadašnji trud i ukupni rast prihoda u 2014., tih 30 milijuna eura u pred i posezoni ustvari i nisu značajni, odnosno ne pokazuju da se u proteklih šest godina išta značajno pomaklo po pitanju sezonalnosti.

Lagani rast turističkih brojki, a za njima i financijskog učinka bilježi se već nekoliko godina zaredom i prolazak rekordne 2008. je bio očekivan, no u usporedbi s prijekriznim godinama, treba napomenuti kako je rast dostizao i dvoznamenkaste iznose.

U što se troši novac

Ministar Lorencin, kako je kazao na kongresu, pak smatra kako je riječ o podacima koji dokazuju "da se turistička politika kreće u pravom smjeru te da Hrvatska postaje konkurentnije, zanimljivije i traženije svjetsko odredište", no s njim se ne slažu i brojni poduzetnici.

Već na Kongresu hrvatskog turizma koji se ovih dana održao u Zagrebu, predstavnici hotelijera istaknuli su da Hrvatska potiče razvoj privatnog smještaja obiteljskog tipa, umjesto da se orjentira prema hotelskoj industriji i razvoju poduzetničkog turizma.

Vlasnik jednog od rijetkih kampova s pet zvjezdica, autokampa Oaza mira u Dragama, Ante Barešić, ističe svoje sumnje u najave Ministarstva turizma.

-To je široki pojam i sklop o kojeg je teško jednostavno analizirati, a još teže promjeniti. Problem je u tome da Vlada ustvari ne radi na razvoju turizma, već uglavnom baca novce na besmislene projekte. Ministar Lorencin i Ministarstvo turizma žive na lažima, troše novce na neke slogane i promidžbu cjelogodišnje sezone koje nema nigdje u svijetu. Preko 10 godina sam radio u turizmu u Švicarskoj, pa ni oni nemaju cjelogodišnju sezonu, nego ljetnu i zimsku, a kamo li da ćemo mi uspjeti proširiti sezonu na cijelu godinu. Dovoljno vam je to da se stalno govori o produženju sezone, a kad tražim da se u mom kampu stavi poštanski sandučić, Hrvatska pošta mi odgovara kako kod njih sezonski poštanski poslovi kreću od 1. lipnja, ne ranije. I onda tko je tu lud, kad niti poštu ne možeš primati osim u špici sezone. Lani su pričali da ima manje turista, pa više, pa da su manji prihodi, pa je sad ispalo da je više i turista i prihoda, a mi to na terenu ne osjetimo. Isto tako nam govore i da bolje živimo, a imamo zemlju gdje se čovjek zaduži kreditom, vraća uredno taj kredit i nakon 10 godina je dužan više nego je bio na početku kredita. Hvale se padom nezaposlenosti, a istovremeno mi imamo sve manje zaposlenih, pa tako i u turizmu. Toga nema niti u Bangladešu, a takve nelogičnosti dočekaju nas na svakom koraku i to je prava istina, a sve drugo u što nas uvjeravaju su laži. - žali se Barešić izražavajući sumnju kako sve navodne dobre vijesti o rastu turizma i općenito gospodarstva prvenstveno služe u svrhu politike.

Već se godinama upozorava, a to je bila i jedna od glavnih tema nedavno turističkog kongresa, da je Hrvatska hotelski podkapacitirana i da se pod hitno trebaju razvijati uvjeti za razvoj hotelske industrije. S 12 do 13 posto udjela hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima, Hrvatska teško može očekivati produljenje sezone, a još teže povećanje prihoda od turističke potrošnje. Sa sadašnjim stanjem hotelske industrije, kazano je na kongresu, Hrvatska je među najmanje konkurentnim zemljama na Mediteranu.

-Govori se neprestano o poticanju turizma i gospodarstva, kažu da nam nedostaje hotelskih kapaciteta, a meni ne daju otvoriti hotel s četiri zvjezdice već pet godina. I onda netko u Vladi govori o turizmu, a to su sve priče i laži, jer kad kreneš u investiciju, toliko te koče na svakom koraku, da bilo koji normalan investitor bježi od Hrvatske - ogorčeno zaključuje Barešić.

Administrativne gluposti

-Pogledajte apsurd naše države i turističkih poticaja koji se navodno mogu dobiti. Dakle, pokrenuli su preko HBOR-a program kreditiranja za kupnju turističkih brodova i motora. Ja sam kupio tri nova broda za vlastita sredstva bez kredita, a motore sam htio uzeti tim kreditnim sredstvima u njihovom programu. I ne daju mi, jer kažu da programom kreditiraju brodove i motore, ne samo motore. Nudim im kao jamstvo i motore i brodove koji nisu u kreditu, ali ni to ne može, jer program strogo kaže kreditiranje brodova i motora, ne samo jednog ili drugog. Gdje je tu logika, umjesto da su sretni što možeš vlastitim sredstvima kupiti brodove, pa da ti daju kredit samo za motore, oni to ne daju, jer im u programu ne piše kreditiranje brodova ili motora posebno nego samo u paketu. - kaže Barešić i upozorava da je to samo jedna u nizu administrativnih gluposti s kojima se poduzetnici u Hrvatskoj svakodnevno susreću.