Zaiskrilo između ministra Vrdoljaka i prof. Šerića

Na splitskom Ekonomskom fakultetu počela je dvodnevna međunarodna radionica na temu 'Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi'.

Radionica koju organiziraju The International Emergency Management Society (TIEMS), Sveučilište u Splitu, Agencija za ugljikovodike i Državna uprava za zaštitu i spašavanje okupila je preko dvadeset domaćih i stranih znanstvenika i stručnjaka.

Okupljenima na znanstveno-stručnoj radionici obratio se i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručivši da Hrvatske ne smije stati: 

- Kažu mi prijatelji da mi kao političaru nije mudro baviti se ovakvim projektima, jer ne donose glasove. Najveći rizik je ne raditi ništa, a to neću dopustiti, propuštene prilike skupo plaćamo - kazao je među ostalim i nastavio: 

- Država mora čuvati sebe, standardi moraju biti najveći. To ne može napraviti politika jer mi to ne znamo! Mi možemo izabrati ljude da nam u tome pomognu, a moja ideja je da obuhvatimo što širi spektar stručnjaka. Znanost, struka, Sveučilište, instituti svakoga ćemo slušati u dijelu za koji je ekspert.

Sve je javno, sve je transparentno, potrudit ćemo se da dignemo kriterije sigurnosti na najvišu moguću razinu i da to sutra izvezemo kao "know how" u svijet. Zašto mi ne bi bili najstručniji kada je u pitanju model kako smanjiti rizike od ekološkog onečišćenja prilikom istraživanja ugljikovodika. - istaknuo je ministar

Vrdoljak se složio s komentarom iz publike da lijepa naša treba ostati lijepa naša i dodao: - Osim što mora ostati lijepa naša, mora postati bogata i pametna. 

Kroz prezentaciju uglednih znanstvenika kao što su akademik Mirko Zelić i prof.dr.sc. Igor Dekanić, prošlo se kroz povijest istraživanja u Hrvatskoj, osnovne pojmove te ekonomske, tehnološke i ekonomske učinke te industrije koje sa sobom nose potencijali ugljikovodika u Jadranu.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta, Neven Šerić otvorio je niz pitanja vezanih uz utjecaj istraživanja i eksploatacije na turizam te istaknuo analize potrebne kako bi se mogle donositi valjane odluke. Posebano je naglasio vizualno ončišćenje kao rizik koji također utječe na dolazak turista: 

- Ne znam koji bi se turist htio fotografirati na nekom od naših otoka, s platformom u pozadini. 

Na samom početku radionice okupljene je pozdravio predsjednik organizacijskog odbora Ranko Britvić naglasivši kako znanost i struka moraju biti okosnica kod ovako važnih pitanja.

Poseban pozdrav uputio je i predsjednik TIEMS-a, Norvežanin mr.sc.Harold Drager.

- Od otkrivanja prvog polja na Badnjak 1969. godine Norveška je najbogatija zemlja na svijetu. Bio je to svojevrsni božićni poklon Norvežanima, ali smo vrlo mudro iskoristili mogućnosti koje donosi nafta. To je moja poruka Hrvatskoj: budite mudri, preuzmite kontrolu i držite uzde u svojim rukama - poručio je Drager. 

Njegov sunarodnjak, Magne Ognedal iz norveške uprave Petroleum Safety Authority govorio je o težem putu koji je Norveška prošla učeći na vlastitim pogreškama i nesrećama te kazao kako od sredine 80-ih, kada su u sustav implementirali niz uredbi, nisu imali nesreća. 

- Norveški model ne može se preslikati na Hrvatsku, ali naše znanje i iskustvo moguće je prilagoditi na Jadransko more koje ima svoje posebnosti. 

Zahvaljujući nafti, kazao je, bogati su, ali i zbog mudrog ulaganja novca od nafte i pravedne raspodjele profita kojom su osigurali dobar život svom narodu. 

Prorektor Alen Soldo, koji je na čelu Povjerenstva kojega je oformilo Sveučilište kao moderator radionice u jednom trenutku citirao je nobelovca Stiglitza koji je kazao da je jedan od glavnih problema da se strateške odluke donose bez relevantnih informacija. 

- Zato se Sveučilište uključilo u ovaj projekt. Javnost nije informirana, javljaju se priče koje nisu utemeljene na znanju i struci. Osim što ćemo pružiti stručne argumente, razvit ćemo kriterije za sigurnost i zaštitu Jadrana. U postojeći građani ne vjeruju, no želimo li sami krojiti standarde na Jadranu ili prihvaćamo one koje će postaviti Crna gora i Albanija - retorički je upitao Soldo. 

Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić istaknula je kako je u proceduri Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika:

- Ono što je ključno, čak i iako se naprave i sve studije i ishode dozvole, jesto to da proces ne može započeti dok ne postoji detaljan plan intervencija i ne osigura se sva oprema kojom se može reagirati u trenutku eventualne nezgode - naglasila je. 

Sljedeće godine, najavila je, počinje operativno djelovanje. 

- Prvo seizmička snimanja, onda kompleksne studije i analize koje traju dvije do tri godine, a na osnovu kojih se definira istražno bušenje. Dakle, istražno bušenje neće početi još zasigurno četiri godine - precizna je Dorić. 

Hrvatski stručnjak s velikim iskustvom rada na bušačkim platformama i njihovoj kontroli diljem svijeta Alen Grabner upozorio je na uštede koje će naftne kompanije pokušati napraviti ako ih ne kontroliramo: 

- Trebamo spriječiti dovođenje bušačkih platformi s tehnologijom starijom od 10 godina. Također potrebno je imati spremna postrojenja za obradu blata koje ostaje kao nus proizvod od bušačkih aktivnosti jer će se u protivnom, kao što je to diljem svijeta rađeno u prošlosti, takav otpad odlagati u more. 

Na kraju svog izlaganja osvrnuo se na vizualno onečišćenje koje je kroz raspravu bilo spomenuto u prvom dijelu radionice komentarom: -Bušačke platforme će biti tu 30 do 90 dana ovisno o dubini mora, nakon toga moguće je postavljanje sustava koji se nalaze na morskom dnu dok se na površini nalaze u pravilu postrojenja ne veća od tankera. Ne vjerujem da će vizualno onečišćenje biti problem u Jadranu niti da će eksploatacijske platforme koje bi ga mogle uzrokovati raditi u Hrvatskoj. 

Stručnjak iz Belgije Giedo van Pelicom, govorio je o sigurnosnim standardima i mjerenju rizika koji se primjenjuju u zemljama s najrazvijenijom naftnom industrijom 

- Nitko nema koristi od izlijevanja nafte, pri tom ne mislim samo na nas kao na građane ili na državu, nego i kompanije kojima svako izlijevanje odnosi profit. Naftu koja se prolije ne mogu prodati, sanacija štete i odštete mogu biti pogubne, a gubitak koji nastaje zbog narušavanja imidža kompanije na kraju zna biti i najveći. 

Marian Cirnat iz Europske pomorske agencije za sigurnost objasnio je njihovu ulogu i nove standarde koji su se dodatno postrožili nakon nesreće u Meksiku 2010: 

- Iako su standardi u Europi i prije toga bili na višoj razini shvatili smo da je prevencija jedini pravi put te da se ne smijemo zadovoljiti kriterijima koji su vrijedili do tada. 

Paul Foley iz Oil Spill Responsa prezentirao je kako u stvarnosti funkcionira primjena strategija i alata prilikom reagiranja na nezgode te pripravnost u odgovaranju na nezgode. 

- Slažem se s kolegama da je prevencija ključ, ali uvijek postoji rizik i moramo biti spremni reagirati i provesti mjere u slučaju nesreće. Ono na čemu mi radimo je da kroz pravilnu i pravovremenu upotrebu alata i tehnika umanjimo utjecaj nezgode na okoliš. 

ProfesoricaMartina Biti s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o postfosilnom društvu i potrebi da se Hrvatska fokusira na obnovljive izvore energije: 

-Volila bi da se dogodi jedan informirani referendum o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Smatram da je plin nužan energent u procesu postfosilizacije, aHrvatska itekako posjeduje resurse za tranziciju u postfosilno društvo. Očuvanje i njegovanje tih resursa bi trebala postati strateška odluka, Mogli bismo biti jedna ekozona koja bi svoje kašnjenje mogla pretvoriti u prednost. Ugroza Jadrana je ugroza postfosilne budućnosti! 

Admiral Romano Grandi iztalijanske službe za zaštitu ljudskih života na moru govorio je o malim izljevima koji također konstantno ugrožavaju okoliš te o projektu spasioca na plažama koji se mogu obrazovati da budu svojevrsni dojavljivači onečišćenja. 

- Projekt spasioca reportera onečišćenja, osim izljeva mogao bi pomoći u dojavljivanju o neovlaštenim izljevima otpadnih voda, kanalizacije, povećanoj pojavi morske trave, izljevima kemikalija.... Što se prije onečišćenje otkrije to se prije mogu aktivirati mjere za sanaciju.

Talijanska služba civilne zaštite prije nekoliko godina iz fondova Europske Unije financirala je treninge za kvalificirane volontere koji bi mogli pomoći u slučajevima velikih zagađenja 

Dodajmo da je u jednom trenutku 'zaiskrilo' između ministra i profesora Šerića.

Šerić je u sklopu svoje prezentacije kao stručnjak za turizam i marketing iznio i nekoliko ocjena poput "Nitko normalan neće doći bušiti u Jadran jer je skup najam platforme," te je naveo da se cijena nafte pumpa i zbog Putina, na što je ministar reagirao.

- Odakle vam pravo to reći? Na osnovu čega temeljite te argumente? Formirao se tim, svatko će znanstveno i stručno iz svog polja dati analizu, a vi govorite neargumentirano i to o stvarima za koje niste ekspert. Nije moguće da se svi u sve razumijemo, od geopolitike, ekologije, turizma i cijena energenata. Dopustimo struci da odradi svoje i tako jednoga dana osigura benefite ne samo nama, nego i našoj djeci.