I dalje se ne stišavaju burne reakcije nastale nakog otkrića ogromnog nesrazmjera u sredstvima koja su dodijeljena u sklopu Javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za Potprogram razvoj Jadranskih otoka, piše portal Naši Školji

Naime, od 26 odabranih projekata na otocima koje će financirati ministarstvo, najviše novca dobit će projekti u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 6,93 milijuna kuna. Dubrovački otoci dobit će 6,88 milijuna kuna, šibenski 1,99 milijuna, a zadarski samo 125 tisuća kuna i to za samo jedan odobreni projekt. Iz tog razloga poslali smo dopis ministarstvu u kojem tražimo objašnjenje odabira kao i konačnu bodovnu listu svih prijavljenih projekata. Objašnjenje smo dobili putem priopćenja, ali ne i traženu bodovnu listu...

Priopćenje koje potpisuje glasnogovornica ministarstva Ljubica Vuko prenosimo u cijelosti:

'Slijedom Vašeg upita vezanog uz Odluku o odabiru projekata a na temelju provedenog Javnog poziva za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka u 2015. godini prema Potprogramu Razvoj jadranskih otoka očitujemo se kako slijedi:

Javni poziv za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka odnosio se na projekte vezane za radove na modernizaciji, sanaciji, izgradnji, rekonstrukciji, adaptaciji i dogradnji objekata komunalne, društvene, javne, poduzetničke i turističke infrastrukture kojima se potiče zaštita okoliša, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije.

Prihvatljivi podnositelji prijava bile su sve zainteresirane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojim administrativnim granicama obuhvaćaju naseljene otoke i njima pripadajuće povremeno naseljene i nenaseljene otoke i otočiće te poluotok Pelješac. Prijavitelji su mogli podnijeti prijave za najviše dva projekta.

Ukupan iznos sredstava predviđen u okviru Potprograma Razvoj jadranskih otoka za 2015. proračunsku godinu bio je 15.937.392,00 kuna.

Javnim pozivom nastojalo se uvažiti specifičnost svakog otoka uzimajući u obzir razvojno-geografski kriterij, relevantnost, namjenu i provedivost projekta te financijski kapacitet i dosadašnje iskustvo u provedbi projekata prijavitelja.

Razvojno - geografski kriterij odnosio se na: indeks razvijenosti JLS-a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13), lokaciju provedbe projekta prema udaljenosti otoka od kopna na kojem se provodi projekt kao i na administrativnu nadležnost otoka na kojem se provodi projekt. Maksimalan iznos bodova moguć prema ovom kriteriju je 40 bodova.

Relevantnost, namjena i provedivost projekata kao kriterij uključio je: vrste/skupine projekta razvrstane u tri skupine prema učinku unapređenja kvalitete života na otoku, povezanost projekta sa strateškim dokumentima kao i spremnost prijavitelja na provedbu projekta. Maksimalan iznos bodova moguć prema ovom kriteriju je 35 bodova.

Financijski kapaciteti i dosadašnje iskustvo u provedbi projekata prijavitelja odnosio se na udio sufinanciranja prijavitelja i partnera na projektu kao i prijašnje iskustvo prijavitelja u provedbi projekata kroz zadnje tri godine. Maksimalan iznos bodova moguć prema ovom kriteriju je 25 bodova.

Ministarstvo je na Javni poziv za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka u 2015. godini ukupno zaprimilo 77 projektnih prijava od čega je 10 projektnih prijava bilo iz Zadarske županije.

Pojedina projektna prijava morala je prema kriterijima Javnog poziva ostvariti najmanje 60 bodova (od maksimalnih 100 bodova) da bi bila upućena Povjerenstvu za odabir projekata (koje je svaku pojedinu projektnu prijavu stručno ocijenilo na temelju kvalitete i vrijednosti projekta).

Minimalni bodovni prag Javnog poziva za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka u 2015. godini ostvarilo je 39 projektnih prijava od kojih su dvije bile iz Zadarske županije i to s otoka Pašmana i otoka Paga.

Donesenom Odlukom o odabiru projekata od 5. svibnja 2015. Ministarstvo je omogućilo realizaciju 26 malih kapitalnih infrastrukturnih otočnih projekata lokalnog karaktera kojima će se doprinijeti održivom i sustavnom razvoju otoka poštujući osnovno načelo temeljne politike razvoja otoka Nacionalnog programa razvitka otoka koja se odnosi na izjednačavanje uvjeta i kvalitete života na otocima s onima na kopnu.'