Najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb upućuju na stagnaciju gospodarstva u 2015. i 2016. godini.

U odnosu na posljednju prognozu iz ožujka, procjena rasta BDP-a za 2015. revidirana je za 0,2 postotna boda naviše i sada iznosi 0,4 posto, dok je procjena rasta BDP-a za 2016. također nešto povoljnija nego ranije i iznosi 0,9 posto. Osnovni razlog promjene prognoza nalazi se u reviziji BDP-a za 2013. i 2014. godinu, prema kojoj su investicije i uvoz promijenili trend iz padajućeg u rastući, a i izvoz je rastao brže od ranije procjene. U skladu s time, promijenili smo i prognoze za te tri sastavnice BDP-, poručuju s Ekonomskog instituta.

Skromni rast

Doprinosi rastu ponešto su izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze pa se zbog naznaka oporavka na tržištu rada ove godine očekuje pozitivan doprinos osobne potrošnje, rast od 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu. U 2016. očekuje se nastavak rasta osobne potrošnje, od i dalje skromnih 0,3 posto.

"Naša prethodna prognoza pada investicija od -1,5 posto u 2015. značajno je promijenjena te sada predviđamo rast investicija od 0,5 posto, ponajviše zbog ubrzanog povećanja uvoza kapitalne opreme te pozitivnih naznaka u sektoru građevine. Iduće godine moguć je daljnji oporavak investicija, rast od 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz uvjet oporavka investicija u privatnom sektoru, ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata te poboljšane apsorpcije fondova EU-a.", stoji u priopćenju EI-a.

Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, u 2015. očekuje se pad državne potrošnje manji od planiranog, na razini od -0,3 posto, dok u prvoj godini mandata nove Vlade očekujemo konsolidaciju javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od -1,4 posto.

Neto izvoz i dalje će pozitivno doprinositi rastu, ali nešto slabije nego prethodnih godina, jer će uvoz ubrzati rast u 2016. godini zbog nešto snažnijeg oporavka domaće potražnje. Većinu neizvjesnosti koje mogu utjecati na točnost naših prognoza ove će godine uzrokovati neizvjesnost oko nastavka nedavno opaženog rastućeg trenda investicija, kao i nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju provodi trenutna Vlada. Pokaže li se da je nedavni rast investicija bio tek privremenog karaktera, moguće je da se naše prognoze daljnjeg rasta investicija već u ovoj godini ne ostvare.

Iako je Vlada pod velikim pritiskom Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije (u okviru Procedure prekomjernog deficita i Europskog semestra), posljednji signali iz Bruxellesa upućuju na to da se Europska komisija prema zemljama članicama neće odnositi previše strogo, što znači da Vlada u izbornoj ili predizbornoj godini neće biti sklona ozbiljnijoj fiskalnoj konsolidaciji i većim reformskim potezima. U skladu s time, u ovoj godini izgledan je deficit proračuna opće države na razini nešto nižoj od one iz 2014. godine, odnosno na razini od 5,5 posto BDP-a. U 2016. moguća je značajnija fiskalna konsolidacija koja bi deficit mogla svesti na nešto nižu razinu od 5,1 posto BDP-a.