2 posto manje nego u prvom kvartalu
Prosječna plaća u Hrvatskoj u drugom kvartalu 5.268 kuna
Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u drugom tromjesečju iznosila je 5.268 kuna, što je za dva posto manje nego u prethodnom kvartalu, objavio je u utorak portal MojPosao.net u okviru istraživanja MojaPlaća.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna se plaća nije mijenjala, a pribroje li se neto plaći bonusi, visina prosječne plaće iznosi 5.454 kuna, što je jedan posto niže nego prošlog kvartala.
Menadžeri zarađuju gotovo dvostruko više od prosjeka
Osim top managementa, koji ima u prosjeku 96 posto više plaće u odnosu na prosjek, najbolje plaćena zanimanja su iz područja tehnologije i razvoja, 75 posto više od prosjeka, telekomunikacija, 35 posto više, ljudskih potencijala, 33 posto, te informacijskih tehnologija, 28 posto.
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji, niže za 43 posto od prosjeka, te radnici u pomoćnim zanimanjima, niže za 42 posto.
U zadnja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11 posto višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila osam posto.
Osobe sa završenim fakultetom imaju 51 posto višu plaću nego osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21 posto nižu plaću od prosjeka, dok oni s postdiplomskim ili MBA školom imaju 63 posto višu plaću od prosjeka.
Najbolje plaće u stranim privatnim tvrtkama
Rezultati istraživanja pokazuju da su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 11 posto od prosjeka i iznose 5.945 kuna. Za razliku od njih, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su najniže i iznose 8 posto manje od prosjeka, tj. 4.937 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu četiri posto je viša od prosjeka i iznosi 5.590 kuna.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna je plaća 15 posto ispod prosjeka, dok su plaće u tvrtkama s više od 1000 zaposlenika za četiri posto veće od prosjeka.
Najviša plaća zabilježena je u Zagrebu u iznosu od 5.997 kuna, što je 14 posto iznad prosjeka, a najniže plaće bile su u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19 posto ispod prosjeka, te potom u Vukovarsko-srijemskoj, 18 posto, te Ličko-senjskoj županiji, 17 posto ispod prosjeka.
Ispitanici do 24 godine imaju 26 posto nižu plaću od prosjeka, dok se maksimum plaće postiže od 55 godine života, koda doseže 14 posto više od prosjeka.
Hrvatska prosječna neto plaća treća u regiji
U zemljama regije, Hrvatska je na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 693 eura. Najviša neto prosječna plaća je u Češkoj i iznosi 804 eura, a slijedi Slovačka sa 697 eura.
Prosječna neto plaća u BiH je 25 posto niža od hrvatske i iznosi 520 eura, dok je plaća u Mađarskoj od 499 eura za 28 posto niža. Najnižu prosječnu plaću u regiji od 373 eura ima Srbija, što je 46 posto niže od one u Hrvatskoj.
MojaPlaća.net je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj i omogućuje usporedbu s plaćama u regiji, a istraživanje o visini plaća trenutno obuhvaća 345 radnih mjesta iz 36 djelatnosti.
Vezane vijesti
-
Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi puta je viša od 7.000 kuna, istaknuo je u četvrtak na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, ocijenivši da je tome pomogla porezna reforma i državna pomoć gospodarstvu za vrijeme pandemije koronavirusa.
-
Prosječna nominalna neto plaća u 2015. iznosila je 5.711 kuna te je za 178 kuna bila viša u odnosu na isto promatrano razdoblje u 2014.
-
-
Izdvojeno
-
Seljačka tržnica Zadarske županije slavi 11. rođendan i tim povodom najavila je program u subotu, 14. prosinca!
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Nezavisna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Marija Selak Raspudić podržala je u srijedu obrazovne radnike koji traže veće plaće, ustvrdivši da njihov položaj mora biti u centru politika, a na listu prioriteta uvrstila je i razvoj vojne znanosti i vojnog obrazovanja.
-
Domaći turisti su s 206,1 tisućom dolazaka u studenom ostvarili porast od čak 30 posto, a slično ili 30,3 posto više ostvarili su i noćenja odnosno 413,7 tisuća.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.