Od jeseni kreće val stečajeva tvrtki blokiranih dulje od 120 dana, po novom zakonu o stečaju koji stupa na snagu 1. rujna. Takvih je tvrtki u ovoj zemlji 18.900, s 8800 zaposlenih i dugom od gotovo 20 milijardi kuna, ili točnije 19,8 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija

Neće svi odjednom u stečaj, nego su određeni rokovi prema duljini njihovih blokada. Prvi će se na tapetu naći oni koji su blokiranih računa dulje od tisuću dana, a takvih je oko 7620 poduzeća, a u njima bi stečaj trebao biti otvoren najkasnije dva mjeseca od starta zakona, znači do 1. studenoga.

Stalno mijenjamo...

Idući val stečajeva zakačit će 7700 tvrtki blokiranih od 360 do tisuću dana, kojima bi stečajevi trebali biti pokrenuti do Nove godine (2016.), a zatim će stečajevi zakačiti one čije blokade računa traju od 120 do 360 dana, za koje će stečaj morati biti pokrenut do ožujka iduće godine. Njih je oko 3600, no imaju vremena podmiriti svoja dugovanja i izbjeći tu sudbinu. Ministar pravosuđa rekao je da među ovim tvrtkama kandidatkinjama koje će pomesti val stečajeva, njih oko 14.600, s 14,8 milijardi kuna duga, nema nijednog zaposlenog.

Dr. Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže nam da smo i do sada imali stečajne zakone, no problem je s našim zakonima što se ne provode. Veli nam da se proteklih 15 godina samo mijenjaju zakoni, a skeptičan je i prema ovom novom i objašnjava nam da su sada pravila takva da uprava tvrtke mora proglasiti stečaj nakon što firma 60 dana ima blokirane račune, ali se to ne primjenjuje. Veli, u zdravim zemljama se stvore radna mjesta, a onda se rješavaju problemi koji će rezultirati otpuštanjem ljudi. Kod nas politika ne stvara uvjete za otvaranje radnih mjesta u zdravim tvrtkama, a na dugotrajne blokade godinama se progledava kroz prste jer tako ne raste broj nezaposlenih, a zdrave tvrtke koje imaju potraživanje prema takvim blokiranim tvrtkama, ta potraživanja u svojim knjigama vode kao potraživanja. U protivnom, da njihov dužnik ode u stečaj, ta potraživanja postaju gubitak i zdrava firma upada u minus. Tako se zagađuje i stvara bolest u ekonomiji.

- Milijarde dugovanja su se nataložile jer sustav ne funkcionira. Ne da ne funkcionira, nego ne postoji, a to znači da država ne funkcionira, nego se vodi po političkom voluntarizmu. Nisu se usuđivali primijeniti zakon o stečaju jer bi to imalo negativnu političku sliku, službeno povećanje nezaposlenosti i gubitaka. To se treba napraviti, jer pravno, sve su te tvrtke u stečaju i bankrotu. Samo na papiru, fiktivno nisu u bankrotu, ali to nije problem nesposobnih tvrtki, nego nesposobne politike da stvori uvjete da nove generacije stvaraju firme za novo vrijeme - kaže dr. Jurčić.

Da je novi zakon o stečaju dobar potez, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, jer vjeruje da se napokon mora pomaknuti stvari s mrtve točke.

- Neradom ne mijenjamo stanje, samo stvaramo dojam da stvari nisu tako loše. Razumijem radnike koji se boje pokrenuti stečaj, oko 6800 poslodavaca ne isplaćuje radnike, a ljudi mjesecima rade u takvim tvrtkama i ne primaju plaću jer žele vjerovati da će se dogoditi čudo i da će tvrtka proraditi, a znaju da je to nemoguće. Od takve zaposlenosti nemaju plaće, a na Zavodu bi bar dio njih ostvario pravo na naknadu u nekom razdoblju, no radnici strahuju da se više nikad neće zaposliti nađu li se na birou. Razumijem i vjerovnike koji ne pokreću stečajeve jer su isprepletena potraživanja pa misle da će malo toga izvući, pa se, kao i radnici, nadaju čudu i da će blokirana firma proraditi i oni naplatiti potraživanja - ističe Sever.

Dodaje da je u svijetu stečaj normalan i pokreće se na vrijeme, i da je tako kod nas, dobar dio tih tvrtki bi završio u preustroju, a ne u likvidaciji. U svijetu se u stečaj ide brzo, s ciljem da se tvrtka preusmjeri, da nastavi raditi i živjeti s novim vlasnikom, a kod nas nakon dugogodišnjega grcanja u blokadama, stečaj znači likvidaciju i završetak agonije.

- Mi smo danas kao putnici u vlaku koji je stao u mračnom tunelu, a netko izvana trese taj vlak i stvara dojam da se vlak kreće. A ne kreće se, samo imamo dojam kretanja. Vrijeme je da se počne čistiti taj problem. Jer riječ je o lancu u kojem su svi: radnik koji nije primio plaću pao je u blokadu računa jer nije platio režije i kredite, dobavljač takve tvrtke je u problemu jer nije dobio novac od kojeg bi isplatio radnike i svoje obveze - navodi Sever.