Iako nas nedavno istraživanje Eurostata sveukupno svrstava među jeftinije zemlje u Europskoj uniji, reportaža njemačke TV kuće SWR - Südwestrundfunk, pokazala je ovih dana da smo po cijenama osnovnih potrepština skuplji čak i od jedne Njemačke, čiji građani uživaju i četiri puta veći standard od naših, piše Narodni list

Potaknuti ovim istraživanjima Narodni list napravio je i vlastito istraživanje koje pokazuje da je u Hrvatskoj standard vrlo blizu dna Europske unije, jer smo po cijenama tek nešto niži nego li u Njemačkoj ili Irskoj, a plaćom i do pet puta slabiji. Iako je Poljska vrlo dobra s plaćom nešto većom nego u Hrvatskoj, njihove su cijene dvostruko niže, te smo zapravo najbliži Rumunjskoj čiji građani imaju sad već skoro isti standard kao i naši.

Hrana preskupa

Istraživanje Eurostata s kraja lipnja ove godine pokazalo je da smo u potrošačkim cijenama na samom začelju europskih zemalja, odnosno po skupoći na 22. mjestu od 28 članica. Niže potrošačke cijene od nas imaju samo zemlje poput Rumunjske, Bugarske, Poljske, Češke i drugih, no treba istaknuti kako je riječ o ukupnom zbroju potrošačkih cijena.

Ako već birate u koju zemlji ćete iseliti ili barem otputovati na odmor, a slažete određeni troškovnik u skladu s budžetom, trebate znati da su najskuplje za život zemlje sjeverne Europe poput Danske, Švedske i Norveške, a odmah zatim slijede Irska, u koju u posljednje vrijeme iseljava sve više Hrvata.

Svi ovi troškovi Hrvatsku svrstavaju na relativno jeftino mjesto za život, no istovremeno ne uračunavaju i standard građana, koji itekako utječe na konačnu računicu. Tako prosječni Hrvat s kupovnom moći od 5.000 eura godišnje nikako ne može u isti koš kao i prosječni Nijemac s 22.000 eura kupovne moći, pa čak niti s prosječnim Europljaninom gdje je kupovna moć za nas još uvijek nedostižnih 12.000 eura.

Obzirom da su cijene hrane u Hrvatskoj najveća stavka u trošku svake obitelji i tih 90% od prosjeka EU za Hrvate imaju krucijalnu važnost, jer što nam vrijedi ako su primjerice cigarete jeftinije i do 30 posto nego u EU, ako su nam osnovne potrebe poput kruha ili mlijeka jednako skupe ili čak skuplje.

Kako to izgleda u zemljama s kojima dijelimo određenu sličnost u standardu, pokazuju cijene hrane i bezalkoholnih pića u primjerice Mađarskoj ili Poljskoj gdje su one na 76, odnosno na samo 61 posto europskog prosjeka. Dakle, ako u Hrvatskoj kupite košaricu namirnica za primjerice 340 kuna, Poljak će tu istu košaricu platiti 100 kuna manje, a Mađar oko 55 kuna manje. S druge strane u Hrvatskoj su jeftinije cijene cigareta, alkoholnih pića, kafića i restorana te turističkog smještaja, s kojima se ukupni iznos potrošačkih cijena smanjuje, ali prosječnom Hrvatu malo znači u svakodnevnom preživljavanju.

Nijemcima jeftino

Kako Nijemci vole sve detaljno uspoređivati i provjeravati, tako je i reportaža pokazala razlike u cijenama istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj i to uz napomenu da se radi o redovitim cijenama, ne raznim akcijama. Šokantno je stoga vidjeti da su gotovo sve cijene u Hrvatskoj 20-ak posto skuplje, a neke i značajno više. Primjerice, isti deterdžent za rublje Persil u Hrvatskoj košta 9,87 eura, a u Njemačkoj tek 6,5 eura.

Kod istog začina - bočice origana, razlika je još veća, jer u Hrvatskoj ona košta 1,31 euro, dok je u Njemačkoj gotovo dvostruko jeftinija - tek 0,69 eura. Poznati sprej za kosu Taft u Hrvatskoj košta 2,88 eura, a u Njemačkoj tek 1,65 eura ili 42 posto jeftinije.

Stoga ne čudi što je mladi par u neobaveznom proputovanju Hrvatskom u sedam dana potrošio 2.000 eura i našu zemlju smatra vrlo pristupačnom u cijenama.

Kako bi donekle vidjeli kako konkretno Zadar stoji u odnosu na slične gradove u Europi, koristili smo poznatu internetsku stranicu Numbeo, na kojoj se vrlo lako mogu pronaći usporedne cijene života u cijelom svijetu. U usporedbi smo odabrali gradove poput Constante u Rumunjskoj, Poznana u Poljskoj, Frankfurta u Njemačkoj i Galwaya u Irskoj, kojima je zajedničko da se poput Zadra svrstavaju na četvrto ili peto mjesto u zemlji po broju stanovnika.

Naravno da je Frankfurt višestruko naseljeniji i veći od Zadra, no položaj u odnosu na druge gradove u Njemačkoj daje koliko-toliko usporedivu sliku.

Prvo ćemo svrstati prosječne građane ovih pet gradova u grupe po visini prosječne plaće nakon oporezivanja i drugih nameta, pa tako najmanje za život ostane Rumunju sa 373,2 eura, nešto više Hrvatu sa 592, Poljaku ostane 645€, dok drastičnu razliku čine Nijemac i Irac sa 2.205,5 odnosno sa 2.440,5 eura neto plaće.

Izlazak u srednje skup restoran za dvije osobe u Rumunjskoj košta 22,5 eura, u Zadru 29,7 i 23,5 eura u Poljskoj, a to otprilike odražava i razlike u prosječnoj plaći. No, iako Nijemac i Irac imaju oko pet puta veću plaću od Rumunja, Poljaka ili Hrvata, izlazak u restoran košta ih "tek" dvostruko skuplje, u Frankfurtu okruglih 50€, a u Galwayu 59,3€.

Domaće pivo u Zadru košta 2€, u Constanti 1,5€, u Poznanu tek 1€, a u Frankfurtu i Galwayu 3,5 i 4,9 eura, što Irsku čini najskupljom opcijom za jelo i piće izvan vlastite kuhinje. No, ako se odlučite ne izlaziti van, trošak prehrane koju nabavite u trgovini također se razlikuje od grada do grada, a donosi i neke šokantne razlike. U "košaricu" smo stavili litru mlijeka, štrucu od pola kilograma kruha, po kilogram riže, pilećih prsa, jabuka, rajčica i krumpira te 12 jaja.

Najjeftinije u Poljskoj

Ukupni iznosi košarice u Njemačkoj i Irskoj su očekivano najviši, koštaju 145 i 150 kuna, dok je u Rumunjskoj s najmanjom plaćom za iste proizvode potrebno izdvojiti 86 kuna.

Ono što iznenađuje je razlika u cijenama u Poznanu i Zadru, pogotovo jer prosječni Poljak ima 50-ak eura veću plaću od Hrvata. Razlika u spomenutoj košarici je više nego dvostruka, jer u Zadru ćete ove proizvode platiti 126 kuna, a u Poznanu tek 66!

Ovo i ne čudi kad se vide razlike u pojedinim artiklima, pa tako kilogram pilećih prsa u Zadru košta 55 kuna te u Poznanu 28, krumpir je po 6,5 kuna u Zadru, a u Poznanu samo 3 kune. Razlike u mlijeku i kruhu nisu toliko visoke, ali opet - 6,6 kuna naspram 4 i 5,7 kuna naspram 4,2 kune. Riža je u Poznanu sa 5,3 kune više nego dvostruko jeftinija od one u Zadru koja košta 12,3 kune, jabuke koštaju tek 4 kune naspram 11 kod nas.

Ništa bolja situacija nije u prijevozu, jer Zadar ima cijenu jednosmjerne karte od 10 kuna, u Poznanu ista košta tek 5,3 kune. Rumunji se voze najjeftinije s cijenom karte od 2,5 kuna, dok su skuplje u Frankfurtu - 20 kuna te u Galwayu - 15 kuna. Cijena benzina je svugdje gotovo ista i kreće se na oko 10,5 kuna, a jedino je ona u Poljskoj nešto niža sa 8,4 kune. Komunalije u Zadru koštaju oko 1.066 kuna mjesečno, u Poznanu je to 972 kn, u Constanti 928 kn, u Galwayu također povoljnih 936 kn, dok je izuzetak Frankfurt sa 1.680 kuna. Nažalost u cijenama mobilne telefonije smo najskuplji sa 1,29 kuna po 1 minuti prepaid mobilne tarife, koja u Njemačkoj i Irskoj košta 0,7 i 1,06 kuna, te u Poljskoj i Rumunjskoj tek 0,4 i 1,03 kune. Niti s internetom se ne možemo pohvaliti sa 142 kune za flat rate 10mb/s za koje će u Poljskoj i Rumunjskoj platiti po 85 i 52 kune mjesečnog računa. Njemačka i Irska su nešto skuplje sa 187 i 200 kuna računa za internet, no kod njih je daleko manja razlika ako uzimate veće brzine.

Ono što doista čini razliku jesu cijene stanovanja gdje je cijena jednosobnog apartmana izvan centra u Zadru oko 1.600 kuna, u Constanti oko 960, te u Poznanu 2.130 kuna. U Frankfurtu i Galwayu te cijene dosižu 3.800 i 4.400 kuna. Zanimljivo je da za trosobni apartman u centru grada u Zadru plaćate 3.250 kuna, u Poznanu 4.400 te u Constanti 2.500 kuna, dok cijena takvog stana u Frankfurtu doseže enormnih 11.700 kuna te u Galwayu nešto umjerenijih 9.500 kuna mjesečne najamnine.

Na koncu možemo zaključiti da smo vrlo daleko od standarda građana razvijenih zemalja poput Njemačke ili Irske, a nažalost jednako smo tako puno bliži Rumunjskoj nego li Poljskoj, čiji građani imaju nešto više plaće od naših, ali im je zato značajno viši standard omogućen daleko nižim cijenama. Hrvatska, nažalost, očito nije iskoristila sve mogućnosti koje su nam se pružile ulaskom u Europsku uniju, a obzirom da već sad Rumunjska i Bugarska imaju daleko bolje rezultate gospodarstva, rasta BDP-a i povlačenja sredstava iz EU fondova, moglo bi nam se lako dogoditi da na dnu Europe ostanemo sami.