Slovenski energetski koncern Petrol u sporu je s državom zbog 216.000 eura koje je prije četiri godine dobio za modernizaciju rasvjete na svojim benzinskim pumpama, a trebao bi ih vratiti jer ih je navodno koristio protivno europskoj regulativi o zaštiti konkurencije.

 

Najveće slovensko poduzeće sredstva odbija vratiti pa će stvar možda završiti na sudu, iako je riječ o pravom sitnišu za Petrol koji je lani imao 1,8 milijarde eura prihoda i 25 milijuna eura dobiti.

Za modernizaciju rasvjete i ugradnju ekoloških, štedljivih žarulja koje smanjuju učinak staklenika tvrtka je potrošila 1,1 milijun aura, ali je posao, kako se kasnije utvrdilo istragom, dala poduzeću koje je otkupila i u njemu postala većinski vlasnik. Time je navodno prekršila europska pravila tržišnog natjecanja, odnosno povrijedila regulativu koja štiti tržišnu utakmicu.

Državna subvencija sadržavala je 85 posto sredstava iz fonda EU-a za održivi razvoj i kohezijsku politiku, a Bruxelles ne dopušta da se poslovi u kojima su i njegova sredstva daju izvođaču u kojemu je značajniji vlasnički udio tvrtke koja je raspisala javni natječaj, odnosno ako vlasnički udio prelazi 25 posto.

Vlada sada inzistira da joj Petrol, u kojemu je ionako posredno većinski vlasnik država, sredstva vrati, a u Petrolu se tome suprotstavljaju.

Njihov je glasnogovornik poručio da su prije objave natječaja pitanje o tome mogu li posao dati "svojoj" tvrtki koja radi i ugrađuje rasvjetna tijela postavili ministarstvu gospodarstva i da im je odgovoreno da s time neće biti problema.

Problem je u tome da u spomenuto vrijeme Petrol tvrtku još nije bio preuzeo u cijelosti, dok je u vrijeme kasnije realizacije posla već bio njen 100-postotni vlasnik.

Nepravilnosti oko dokumentacije koju treba podnijeti kako bi se Europskoj komisiji opravdala dodjela sredstava iz europskih fondova u Sloveniji se ne pojavljuju po prvi put. Više je poduzeća i kompanija bilo osuđeno zbog "prijevara" na račun europskog proračuna.

Još nije završen sudski postupak koji se vodi protiv ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića zbog financiranja ljubljanskog stadiona Stožice "europskim" sredstvima.

Sportska arena s pratećim sadržajima stajala je preko 100 milijuna eura, a trebala je sadržavati i "komercijalni" dio u vidu velikog supermarketa, ali su se potencijalni investitori onda povukli zbog ekonomske krize koja je smanjila promet i potrošnju, te ugrozila građevinsku industriju.

Janković je zato, u vrijeme kad je politički visoko kotirao, osigurao da se projekt završi kreditom Ljubljanske banke, ali i sredstvima iz Europske unije koje je dobio uz pomoć tadašnjeg ministra za školstvo i sport u vladi Boruta Pahora.

To se kasnije i politički problematiziralo, osobito jer je Janković bio među potencijalnim kandidatima za premijera koji bi naslijedio Pahora.

Protiv popularnog dugogodišnjeg ljubljanskog gradonačelnika je 2012. godine podignuta optužnica.

On se tereti da je krivo prikazao investicijsku situaciju i "poslovnom prijevarom" osigurao veleban stadion ljubljanskim klubovima i nogometnoj reprezentaciji, ali cijela stvar još nije dobila sudski epilog. Uz to, navedena je i sumnja da je pri gradnji stadiona dio novca završio u tvrtkama povezanim s Jankovićevim sinovima, pa i na njegovu osobnom računu.

Za razliku od tog slučaja na uvjetnu kaznu zatvora od dvije godine bila je već kažnjena nekadašnja direktorica mariborske građevinske tvrtke "Brtnava" jer je navodno poslovnom prijevarom na račun europskog proračuna osigurala sredstva za obnovu istoimenog dvorca u vlasništvu mariborske nadbiskupije.

Riječ je o 9 milijuna eura koje je tvrtka dobila za građevinske radove u dvorcu u kojem je trebalo smjestiti mariborsko sjemenište. No, u vrijeme dobivanja sredstava poslovi za koje se tražila pomoć države i EU-a bili su daleko od realizacije pa je zbog natječaja navodno priređena i krivotvorena dokumentacija o stanju na gradilištu.
Osuđena direktorica Dragica Marinič na sudu je svu krivnju prebacivala na bivšeg glavnog ekonoma mariborske nadbiskupije, svećenika Mirka Kraševca, koji je zbog tog slučaja prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora, bezuvjetno.