Ministar Romić u ponedjeljak je prvi put sudjelovao na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a i na marginama toga sastanka bilateralno razgovorao s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom.

Dalmatinski pršut je proizvod koji nema nikakvih dodataka, osim morske soli. Sve faze proizvodnje dalmatinskog pršuta, od soljenja svježeg svinjskog buta do sušenja, moraju se odvijati na zemljopisnom području Dalmacije.

"Možemo reći da imamo deveti zaštićeni proizvod na tržištu EU-a, a to je Dalmatinski pršut", rekao je ministar Romić.

Ministar Romić je dodao da je s povjerenikom Hoganom razgovorao o pitanju viška šećera te o istarskom vinu teranu.

Svaka zemlja članica ima viškove šećera koji se smatraju normalnim zalihama, a sve preko toga smatra se prekomjernim ili špekulativnom viškom za koji Europska komisija može izreći novčane kazne.

Hrvatska ima takve viškove iz prethodnog razdoblja. Ministar Romić je rekao da je Hrvatska u vezi s tim pisala pisma i tražila odgodu, što je sad i dobila, u trajanju od nekoliko mjeseci. U tom razdoblju treba utvrditi kriterije o tome što su prekomjerni viškovi, zatim to popisati i riješiti se tog šećera, koji se može prodati na tržištima izvan Europske unije.

Što se tiče terana, ministar Romić je rekao da mu je u razgovoru s povjerenikom Hoganom sugerirano da se taj problem pokuša riješiti u bilateralnim razgovorima sa Slovenijom. "Nastavit ćemo komunikaciju s povjerenikom i na sljedećem sastanku  u ožujku o tome ćemo detaljnije razgovarati", rekao je Romić.

Slovenija je zaštitila teran kao izvorni slovenski proizvod i 2013. zabranila prodaju terana iz hrvatske Istre u svojim trgovinama, a prodaja hrvatskog vina s tim imenom zbog zaštite je zabranjena u cijeloj EU.

Hrvatska se na to žalila jer smatra da Slovenija nema pravo zaštiti teran kao svoju autohtonu vrstu jer se u slovenskom dijelu Istre to vino radi iz sorte grožđa refošk, a u hrvatskom dijelu iz sorte teran i to su dvije potpuno različite sorte.

Na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica razgovoralo se i o poteškoćama europskih proizvođača nastalim zbog ruskog embarga na uvoz iz EU-a. Riječ je svinjskom mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima.

Ruskim embargom pogođeni su i hrvatski proizvođači, ali ne izravno, jer nisu izvozili veće količine u Rusiju, nego neizravno, jer se na europskom tržištu stvara višak tih proizvoda, što pogađa sve proizvođače i i ruši im cijene.

"Europska komisija traži rješenja i izići s prijedlozima interventnih mjera na sastanku u ožujku", rekao je ministar Romić.