Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 13 tisuća odnosno 0,7% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 82 tisuće (4,3%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih

Prema preliminarnim podacima koje je objavio DZS na temelju rezultata Ankete o radnoj snazi (ILO), u tromjesečnom razdoblju od srpnja do rujna ove godine stopa nezaposlenosti spustila se na 10,9%. Tako je u trećem ovogodišnjem tromjesečju anketna stopa nezaposlenosti za 1,9 pb niža u odnosu na prethodno tromjesečje dok je čak 4,5 pb niža u usporedbi s istim razdobljem lani, piše limun.hr.

Posljedica je to smanjenja broja nezaposlenih osoba koji se u trećem tromjesečju 2016. godine spustio na 202 tisuće, zabilježivši zamjetno smanjenje na tromjesečnoj (što je svakako rezultat uobičajenih sezonskih kretanja) i godišnjoj razini (po dvoznamenkastim relativnim stopama).

Naime, u odnosu na drugo tromjesečje ove godine, broj nezaposlenih osoba niži je za 36 tisuća (15,1%) dok je u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 95 tisuća (32%). Niži broj nezaposlenih osoba posljednji put je anketno registriran u posljednjem tromjesečju 2009. godine. Istovremeno, u trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je tek blagi rast broja zaposlenih osoba na razinu 1,643 milijuna (najviši od trećeg tromjesečja 2011. godine). Tako se broj zaposlenih na tromjesečnoj razini povećao za 23 tisuće (1,4%) dok je u usporedbi s istim tromjesečjem lani broj zaposlenih viši za 14 tisuća (0,9%).

Ovakva kretanja u broju zaposlenih i nezaposlenih posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,845 milijuna. Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 13 tisuća odnosno 0,7% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih manji za 82 tisuće (4,3%). Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih. Posljednji podaci pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva (u koje spadaju osobe do navršenih 15 godina te osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene) u trećem tromjesečju iznosio 1,747 milijuna. Uz rast za 11 tisuća (0,6%) na tromjesečnoj razini, broj neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini porastao za 74 tisuće (4,4%).

Međutim, smanjenje broja nezaposlenih osoba uz gotovo stagnaciju broja zaposlenih ne prate pozitivni pomaci kod radno sposobnog stanovništva. Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno stanovništvo (15+) spustilo se na nove rekordno niske razine (3,592 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009. godine. Naime, u odnosu na drugo tromjesečje broj radno sposobnih niži je za 2 tisuće te je na godišnjoj razini zabilježio pad od 8 tisuća (0,2%). Tako nepoželjan trend kretanja statistički je blago spustio stopu aktivnosti (koja predstavlja postotni udio aktivnog stanovništva tj. radne snage u radno sposobnom stanovništvu) s 51,7% u drugom tromjesečju na 51,4% u trećem ovogodišnjem tromjesečju.

Ujedno se u istom promatranom razdoblju stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) povećala sa 45,1% u drugom tromjesečju na 45,7% u trećem tromjesečju. Neujednačenost na tržištu rada koja se odražava pozitivnim kretanjima u nezaposlenosti (i zaposlenosti) uz smanjenje broja radno aktivnog stanovništva odražava niz drugih čimbenika koji nisu isključivo vezani za zapošljavanje. Primjerice, prisutni negativni migracijski trendovi (koji produbljuju strukturne demografske slabosti) potvrđeni su i posljednjim podacima HZZ-a o broju izišlih iz evidencije nezaposlenih radi zapošljavanja u inozemstvu. Tako je u razdoblju od siječnja do studenog ove godine njihov broj dosegnuo 4.469 što je za 2,8% više nego u istom razdoblju lani. I posljednje ovogodišnje tromjesečje vjerojatno će potvrditi nastavak duboko ukorijenjenih strukturnih problema na domaćem tržištu rada uz uobičajeno sezonsko povećanje broja nezaposlenih osoba.