Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, zastupnik Tonino Picula domaćin je dvodnevne međunarodne konferencije "Maritimna baština u lokalnim zajednicama - modeli održivosti" koja se održava u prostoru brodogradilišta Betina, kao neslužbenoj prijestolnici hrvatske brodogradnje.

Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju okupila i predstavnike stranih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora, kao primjere dobre prakse od kojih Hrvatska može učiti.

Među njima i generalnog tajnika European Maritime Heritage Theda Fruithofa kao predstavnika Nizozemske jer Nizozemska ima čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najveću flotu na svijetu.

„Maritimna baština puno je više od samog broda, umijeća izgradnje i upravljanja njime. Ona je ogroman prostor u kojem je brod njezin centralni dio od kojeg sve polazi. Plovidba tradicijskim plovilima nije samo rješavanje transporta već način kako smo oblikovali vlastiti jezik, razmišljanje... Napraviti brod traži ljudsku suradnju, izradu različitih alata, javlja se sreća kad se slavi porinuće broda, kao i tuga ukoliko se brodu nešto dogodi", poručio je zastupnik Tonino Picula.

Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru upozorio je da brod može i mora postati kulturno dobro te da je taj zahtjev upućen Ministarstvu kulture. „Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu."

Šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal i ravnateljica eko muzeja iz Portugala Elisabete Curtinhal istaknula je da se suočavaju s istim problemima kao i Hrvatska. Iako imaju flotu od 90 aktivnih plovećih tradicionalnih plovila i oni se bore s činjenicom da ih, ako se zatvore tradicionalna brodogradilišta neće imati tko popravljati! "Moramo raditi na tome da se traidicionalne zanate učini privlačnijim mladim ljudima", zaključila je.