Na početku novog Europskog semestra Europska komisija u srijedu je utvrdila da je Hrvatska u skupini od 13 zemalja za koje je potrebno provesti dubinsku analizu makroekonomske situacije kako bi se vidjelo smanjuju li se ili povećavaju makroekomske neravnoteže.

 

Europska komisija u srijedu je objavila gospodarske i društvene prioritete za 2017., poznate kao Europski semestar.

'Europski semestar 2017. koji počinje danas, bit će odlučujući za Europu i njezin gospodarski i društveni zaokret. Vjerujem da to možemo učiniti. Zato danas Komisija preporučuje pozitivan fiskalni pristup radi poticanja oporavka i monetarne politike Europske središnje banke, koja to breme ne smije nositi sama. Svaka država članica mora odigrati svoju ulogu: oni koji mogu trebali bi investirati više, a oni koji imaju manje fiskalnog manevarskog prostora moraju težiti reformama i prema rastu usmjerenoj fiskalnoj konsolidaciji', istaknuo je prilikom predstavljanja europskog semestra predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Europski semestar skup je procedura i politika usmjerenih na bolju koordinaciju i nadzor ekonomskih politika država članica. Tako je Komisija predstavila Godišnju analizu rasta (Annual Growth Survey - AGS), Izvješća mehanizma za uzbunjivanje (Alert Mechanism Report - AMR), mišljenja o prijedlozima proračuna država članica eurozone za sljedeću godinu, izvještaje i mišljenja o mjerama nekih članica u okviru Procedure prekomjernog deficita te godišnji nacrt Zajedničkog izvještaja o zaposlenosti koji daje pregled tržišta rada i socijalnih trendova i reformi.

AMR je jedno od osnovnih oruđa Europskog semestra čiji je cilj spriječiti ili riješiti neravnoteže koje otežavaju glatko funkcioniranje gospodarstava država članica i eurozone u cjelini te brzo ponuditi rješenja kroz tzv. Proceduru u slučaju makroekonomskih neravnoteža (MIP). AMR identificira za koje bi države članice Komisija trebala zatražiti dublju analizu kako bi se procijenilo hoće li se kod njih pojaviti neravnoteže.

Tijekom 2017. gospodarstva 13 država Europske unije dubinski će se snimati, uslijed neravnoteža iz prijašnjeg razdoblja. Među njima je, očekivano, Hrvatska, a u društvu je s Bugarskom, Ciprom, Finskom, Francuskom, Njemačkom, Irskom, Italijom, Nizozemskom, Portugalom, Slovenijom, Španjolskom i Švedskom. Komisija će predstaviti svoje zaključke dubinskog snimanja gospodarstva ovih država u sklopu svojih izvješća o državama članicama u prvom dijelu 2017. godine.

Ovo je već četvrti put da se za Hrvatsku radi dubinska analiza. U ožujku ove godine, Komisija je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebice zbog rizika povezanih s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Komisija je tada također zaključila da ne treba pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske, ocijenivši da je vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.

Ažurirani podaci pokazuju poboljšanje u većini područja, ali Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju.

'Neto međunarodna investicijska pozicija ostaje snažno negativna, ali je pobošljana s tekućim računom koji pokazuje povećanje viška u 2015. godini', ističe Komisija.

Neto međunarodna investicijska pozicija je razlika između iznosa koji je inozemstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inozemstvu, a koja se izražava u postotku BDP-a.

Komisija navodi da je razina javnog i privatnog duga vrlo visoka, posebice korporativni dug. Nakon pet godina brzog rasta, javni dug se stabilizirao na vrlo visokoj razini i sada bi njegov udio u BDP trebao padati u projiciranom razdoblju. Privatni dug se također počeo smanjivati, ali je i dalje visok u odnosu na usporedive odnose. Osim toga, veliki dio domaćeg duga denominiran je u eurima što povećava tečajni rizik zbog visoke vanjske zaduženosti. Iako je dobro kapitaliziran, financijski sektor i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju.

Ubrzanje otpisa i prodaje duga u posljednje vrijeme doveo je do smanjenja kredita koja se ne vraćaju, što signalizira olakšavanje kreditnih uvjeta. Visoka stopa nezaposlenosti također pada, što je dijelom rezultat smanjivanja radne snage. S niskim stopama zaposlenosti i aktivnosti, relativno veliki dio stanovništva i dalje je izložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Komisija.

'Stoga, Komisija smatra korisnim, uzimajući također u obzir da su u ožujku utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže, još jednom analizirati opstojnost makroekonomskih rizika te nadgledati napredak u ispravljanju prekomjernih neravnoteža', navodi Komisija.