Današnji svijet treba više, a ne manje NATO-a, rekla je u subotu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na panelu o NATO-u u sklopu Međunarodnog sigurnosnog foruma u Halifaxu u Kanadi
Današnji svijet treba više, a ne manje NATO-a, rekla je u subotu
hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako
drži da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump
nastaviti suradnju u Sjevernoatlantskom savezu.
Grabar-Kitarović je na panelu o
NATO-u u sklopu Međunarodnog sigurnosnog foruma u Halifaxu u
Kanadi istaknula kako smatra da će novoizabrani američki
predsjednik Donald Trump nakon inauguracije i upoznavanja s
informacijama, međunarodnim obavezama koje SAD ima s NATO-om i
činjenicama da današnja situacija u svijetu zahtijeva
sjevernoatlantsku suradnju, ostaviti pozitivno nasljedstvo u tom
paktu.
“Vjerujem da ćemo u budućnosti pronaći zajednički jezik, no
slažem se i s činjenicom da trebamo ispunjavati naše obaveze,
počevši od moje države Hrvatske”, istaknula je predsjednica
aludirajući na Trumpove izjave tijekom predsjedničke
kampanje kojima je dovodio u pitanje načela na kojima počiva
Sjevernoatlantski savez, te pozvao saveznike da ulože više u taj
pakt.
Washington daje gotovo 70 posto izdataka za NATO, te već dugo
traži da ostali učine više po tom pitanju, a Trump je tijekom
svoje kampanje zapanjio saveznike kad je rekao da bi SAD mogao
razmisliti dvaput hoće li stati u obranu neke članice ako nije
platila svoj udio u savezu.
Novoizabrani američki predsjednik u petak je telefonski
razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, te su
se složili da je “došlo do napretka u pravednijoj raspodjeli
tereta, no da ima još mnogo toga za napraviti”.
Hrvatska predsjednica je na panelu istaknula kako je
prisustvovala posljednjem summitu NATO-a u Varšavi gdje je
uvidjela da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja nije
povećala svoja izdvajanja za obranu.
“Za mene tu nije riječ o troškovima, nego o investicijama, te o
ispunjavanju međunarodnih obaveza”, rekla je predsjednica,
dodavši kako je riječ i o jačanju svoje obrambene i sigurnosne
politike, ne samo investicijama u vojne snage, nego i u
prilagodbu sigurnosnog aparata prijetnjama koje su sve bliže
Europi.
“Drago mi je vidjeti da nova hrvatska vlada veoma ozbiljno
pristupa međunarodnim obavezama i novom konceptu domovinske
sigurnosti, te sam ohrabrena time što će ne samo povećati
izdvajanja za obranu, nego to učiniti u područjima u kojima je to
stvarno potrebno, a to su tehnologija, inovacije, te
harmonizacija naše opreme sa zapadnim i NATO-ovim standardima”,
istaknula je predsjednica.
Na panelu su uz nju sudjelovale i zamjenica glavnog tajnika
NATO-a Rose Gottemoeller, potpredsjednica ukrajinske vlade
zadužena za europske i euroatlantske integracije Ivana Klimpuš
Cincazdze, te američka senatorica iz New Hampshirea Jeanne
Shaheen.
Predsjednica je naglasila kako treba ubrzati politiku otvorenih
vrata prema novim članicama.
“Crna Gora će postati članica za nekoliko mjeseci, no što je s
Makedonijom. Prijepori oko imena ne mogu biti važniji od
sigurnosne situacije”, istaknula je i dodala kako će “biti prva
osoba koja će izraziti dobrodošlicu Srbiji ako uđe u NATO”, za
što vjeruje da će se dogoditi.
Govoreći o ruskoj prijetnji, predsjednica je naglasila kako tu
državu neće “uplašiti milijarde dolara investicija” u obranu,
nego kako je potrebna “solidarnost” i “brze i okretne reakcije na
rusko djelovanje”.
“Greška koju smo napravili s Krimom i Ukrajinom je bila u tome
što smo bili prespori u svojem odgovoru”, dodala je.
Pritom je istaknula kako Rusija nije smisao postojanja,
neprijatelj ili suparnik NATO-a, nego da s njom treba
surađivati.