
Novi kardinalski zbor imat će 228 članova koji će pomagati Papi u njegovim svakodnevnim dužnostima. No samo 120 je mlađe od 80 godina i može birati novog papu na konklavama i biti biran
Kleknuli pred Papom
Novi kardinali pojedinačno su kleknuli pred Papom koji im je
predao četverokutnu kapu i kardinalski prsten.
Sedamnaestorica crkvenih prelata dobila su u subotu purpurni
kardinalski “biret” iz ruku pape Franje koji postupno sastavlja
kardinalski zbor po vlastitoj mjeri, a koji je tu svečanost
iskoristio kako bi govorio protiv “epidemije mržnje” prema
strancima.
Konzistorij, kardinalska skupština koja bira novi kardinalski
zbor, održana je u subotu u Bazilici svetog Petra.
Novi kardinalski zbor imat će tako 228 članova koji će pomagati
Papi u njegovim svakodnevnim dužnostima. No samo 120 je mlađe od
80 godina i može birati novog papu na konklavama i biti biran.
Papa Franjo (79) kojemu je ovo treći put da imenuje kardinale od
svog izbora 2013., već je imenovao više od trećine elektora.
U subotu su kardinali elektori postati trinaestorica prelata koji
dolaze sa svih kontinenata: po trojica su iz Europe i Amerike, po
dvojica iz Južne Amerike i Afrike i po jedan iz Meksika, Azije i
Oceanije. Četvorica kardinala starijih od 80 godina, koji ne mogu
biti elektori, dobivaju zapravo počasan status.
Svi su nadbiskupi ili biskupi, osim ‘običnog’ albanskog svećenika
Ernesta Simonija (88), progonjenog tijekom komunističke diktature
Envera Hoxhe.
Novost je da je Papa svog apostolskog nuncija u Siriji, zemlji
koju zove “mučenicom”, mons. Marija Zenarija imenovao kardinalom
koji će ostati na dužnosti nuncija u Damasku kako bi mogao voditi
dijalog sa sukobljenim stranama.
Mons. Dieudonne Nzapalainga, nadbiskup Banguija i sudionik
međuvjerske platforme za mir u Srednjoafričkoj Republici, bit će
prvi kardinal u povijesti te zemlje i najmlađi među novim
kardinalima (49 godina).
Među kardinalima iz Amerike je i Blase Cupich, nadbiskup Chicaga,
hrvatskih korijena.
Sada će na novim konklavama biti 45 posto elektora iz Europe
(bilo ih je 52 posto kada je papa Franjo izabran u ožujku 2013.),
14 posto iz Sjeverne Amerike, 12 posto iz Afrike, 12 posto iz
Azije, 11 posto iz Južne Amerike, 3 posto iz Srednje Amerike i 3
posto iz Oceanije.
Na svečanosti imenovanja kardinala, papa Franjo osudio je
“epidemiju mržnje” prema ljudi drugih rasa i vjera, rekavši da
ljudi ne smiju biti smatrani neprijateljima zato što su
drugačiji.
“Vidimo primjerice kako brzo oni među nama sa statusom stranca,
imigranta ili izbjeglice postaju prijetnja, dobivaju etiketu
neprijatelja”, rekao je Papa. “Neprijatelja jer dolaze iz
udaljene zemlje ili imaju drugačije običaje. Neprijatelja jer su
druge boje kože, drugog jezika ili socijalnog statusa.
Neprijatelja jer misle drugačije ili su druge vjere”.
Iako nije imenovao nijednu zemlju, čini se, ocjenjuje Reuters, da
se Papa referirao na protuimigrantska i protumuslimanska
stajališta koja su se pojavila tijekom američke predsjedničke
kampanje.