Osim Hrvatske, Makedonija i Turska su službene zemlje kandidati, a u srpnju 2009. i Island podnosi svoju molbu za članstvo.
Politika proširenja Europske unije i dalje je tema od osobitog interesa za EU, iako aktualna ekonomska kriza, klimatske promjene i (ne)uspjeh Lisabonskog ugovora na skorašnjem referendumu u Irskoj u posljednje vrijeme više zaokupljaju čelnike europskih država.
Ugovorom o EU određeno je da svaka europska zemlja koja poštuje načela EU može podnijeti prijavu za članstvo. Da li je zemlja europska ili ne ovisi o procjeni europskih institucija. Europsko vijeće je odredilo uvjete za proširenje u strogim kopenhaškim i madridskim kriterijima. U Ugovoru nije predviđena mogućnost članstva za neeuropske zemlje, iako se u nedavnoj povijesti kalkuliralo i s takvom mogućnosti, u smislu spominjanja Izraela u kontekstu približavanja EU, a i Maroko je kucao na vrata Europske unije.
Kako je Unija širila ovlasti tako je širila i članstvo.
Na početku je Uniju činilo šest europskih država:
Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luxemburg.
Prvo proširenje 1973. – Danska, Irska, Velika Britanija
Drugo proširenje 1981. – Grčka
Treće proširenje 1986. – Portugal i Španjolska
Četvrto proširenje 1995. – Austrija, Finska i Švedska
Peto proširenje (prvi dio) 2004. kada je u EU ušlo 10 novih članica. Članicama su postale: Češka, Slovačka, Poljska, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta i Cipar.
Peto proširenje (drugi dio) 2007. članice postaju Bugarska i Rumunjska.
Šesto proširenje: Hrvatska?
Hrvatska je kandidat za članicu od 2004.od kada je započela pregovore. Deblokadom pregovora s našim sjevernim susjedima i usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji bi trebao omogućiti daljnje proširenje, Hrvatska bi mogla postati 28 zemlja članica Europske unije. Sadašnji Ugovor iz Nice (2001.) to ne omogućava jer je dizajniran samo za 27 zemalja članica.
Osim Hrvatske, Makedonija i Turska su službene zemlje kandidati, a u srpnju 2009. i Island podnosi svoju molbu za članstvo.
Hrvatska je u ispunjavanju kriterija za članstvo otišla najdalje, pa je za očekivati da je Island (članica Europske ekonomske zone EEA) neće preteći. Makedonija ima neriješeno pitanje s Grčkom oko imena države. Turska ima znatan broj protivnika svome članstvu i zbog svoje tradicije velikih problema u prihvaćanju europskih pravnih standarda ljudskih prava. Uz to, odbijanje priznanja države Cipar koja je članica EU, a čiju trećinu teritorija Turska okupira, usporava je na tom putu.
Tu su i bivše države SFRJ ili tkz.”zapadnog Balkana”: BIH, Crna Gora, Srbija, uključujući i Kosovo, te Albanija koje su potencijalni kandidati za članstvo, jer je Unija i njihov strateški cilj i interes EU.
U nastavku: Institucije Europske unije
