Globalna pandemija koronavirusa u posljednje je dvije i pol godine uzdrmala sve što znamo o našim životima, od toga kako odlazimo na posao i u školu do socijalizacije i povjerenja u zdravstveni sustav.
Novo istraživanje pokazuje da je vjerojatno promijenila i
naše osobnosti, ali ne nabolje.
Uobičajeno je da glavne karakterne osobine ostaju stabilne i
gotovo nepromijenjene kroz život, a najveće se promjene događaju
u ranoj odrasloj dobi ili kod izrazito stresnih osobnih događaja.
Vrlo se rijetko događaju promjene u osobnosti na razini
populacije, čak i nakon velikih stresnih događaja, a studija
objavljena u časopisu PLOS One otkriva da se upravo to dogodilo u
pandemiji.
Znanstvenici su na početku pandemije primijetili malu i suprotnu
očekivanjima karakternu promjenu. Otkrili su porast neuroticizma,
jednog od tri osnovna modela ličnosti vezan uz stres i negativne
emocije. U novoj studiji proučavali su promjene kroz druug i
treću godinu pandemije.
Jedna od autorica nove studije Angelina Sutin, profesorica
bihevioralnih znanosti na državnom sveučilištu na Floridi, kaže
da se sad dogodio potpuno drugačiji obrazac promjena.
U kasnijim fazama pandemije psiholozi su primijetili značajan pad
karakteristika koje nam pomažu u raznim društvenim situacijama,
povjerenju prema drugima, kreativnosti i odgovornom ponašanju.
Promjene su bile posebno vidljive kod mlađih odraslih osoba.
Stručnjaci smatraju da je do promjene došlo jer se promijenio
stav javnosti prema pandemiji: “U prvoj godini je došlo do
zajedništva, zbijanja redova zbog straha. No, u drugoj je godini
jako pala podrška odgovoru na pandemiju, a pojavilo se otvoreno
neprijateljstvo prema mjerama i restrikcijama. Sva kolektivna
dobra volja koju smo imali, izgubila se i to je vjerojatno snažno
utjecalo na osobnosti.”
Kako bi došli do konkretnog zaključka, analizirali su ankete iz
tri perioda – prije pandemije, odnosno prije ožujka 2020., u
vrijeme prvog lockdowna i anketu u posljednjoj godini. Studija je
promatrala pet dimenzija ličnosti – neuroticizam (stres),
ekstrovertiranost (povezivanje s drugima), otvorenost (kreativno
razmišljanje), povjerljivost (koliko se osobi može vjerovati i
koliko vjeruje) te odgovornost (organiziranost, disciplina i
odgovornost), prenosi NPR.
I dok se ove osobine kroz život ne mijenjaju radikalno, kod
mladih ljudi je generalno primijećen trend pada neuroticizma kako
stare i postaju zreliji, kao i rasta povjerljivosti i
odgovornosti. Radi se o uobičajenom “putu prema zrelosti”, kažu
stručnjaci. Nova studija, pak, otkriva potpuno suprotan obrazac
kod mlađih odraslih osoba u vrijeme pandemije.
Znanstvenici su otkrili da su u ove dvije i pol godine
ekstrovertiranost, otvorenost, povjerljivost i odgovornost pali u
populaciji, a povećao se neuroticizam.
Profesor psihologije na Sveučilištu Washington Joshua Jackson,
koji se bavi proučavanjem faktora odgvoornih za promjene
osobnosti, rekao je da su ova otkrića značajna i da pokazuju da
mladi još nisu učvrstili pozicije u društvenom kontekstu, na
poslovima i među prijateljima. Oni su najpodložniji karakternim
promjenama, ističu.
A u pandemiji je sve ono na što se oslanjaju bilo poremećeno –
škola, druženje, posao… Psiholozi se probojavaju da takve
promjene mogu imati dugoročne posljedice. Autori studije se slažu
da je odgovornost povezana s boljim profesionalnim postignućima,
boljom plaćom i nižim rizikom od kroničnih bolesti. Neuroticizam
je, pak, povezan s rizičnim ponašanjem po zdravlje i slabim
mentalnim zdravljem.
Dugoročne promjene ili kratkotrajan šok?
Zabilježene promjene ličnosti nisu bile enormne, ali su
odgovarale tipičnim karakternim promjenama koje se javljaju
kasnije u životu. Znanstvenici napominju da činjenica da su
promjene otkrivene diljem populacije dokazuje koliko je pandemija
bila drugačija od svega što nas je dosad zadesilo.
No, opće je pravilo da životni događaji nemaju široki utjecaj na
ličnosti pa će zato tek buduće studije otkriti radi li se o
dugoročnim, životnim promjenama ili kratkotrajnom šoku.
Premda su nova otkrića značajna na razini populacije, vjerojatno
nisu razlog za osobne probleme. Pa prije nego što optužite
pandemiju za svoje loše raspoloženje, sjetite se da su je
karakter uglavnom dugoročno otporan.
Također, ni društvene promjene u pandemiji nisu vječne pa
psiholozi očekuju da se i ove posljedice promijene.