Na vrhu najboljih dijeta na svijetu već godinama je mediteranska prehrana. Uz dokaze o prevenciji demencije, dijabetesa, srčanih bolesti, pa čak i erektilne disfunkcije, preporučuju je mnogi stručnjaci. No tvrde i da bi potencijalno mogla naštetiti plodnosti, ako se ne slijedi ispravno.
Također bi mogla oslabiti imunološki sustav i usporiti rast i
razvoj djece, tvrdi tim predvođen Sveučilištem u Oslu u
Norveškoj. Usporedili su učinak “zdrave” mediteranske prehrane s
tipičnom zapadnjačkom prehranom kod 27 britanskih studenata.
Tjedan dana svi su sudionici jeli svoju uobičajenu zapadnjačku
prehranu koju su sami odabrali, a koja je prema njihovim
dnevnicima prehrane bila siromašna voćem, povrćem i vinom.
Zatim su prešli na mediteransku prehranu, koja uključuje puno
voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe i masti poput maslinovog
ulja i orašastih plodova. Pritom se meso, mliječni proizvodi i
zasićene masti jedu u manjim količinama. Znanstvenici su rekli da
su uzorci urina sadržavali veće razine kemikalija kada su
sudionici jeli mediteransku prehranu. To je rezultat više od tri
puta većeg ukupnog unosa dva ključna sastojka – insekticida i
organofosfata. Međutim, učinci su vidljivi samo kod onih koji su
jeli hranu koja se tradicionalno uzgaja. Kada su sudionici jeli
hranu koja je organska, što znači da je uzgojena bez upotrebe
pesticida, kontaminanti su smanjeni za 90 posto.
Profesor Per Ole Iversen sa Sveučilišta u Oslu rekao je: “Postoji
sve više dokaza iz opservacijskih studija da su zdravstvene
prednosti povećanja konzumacije voća, povrća i cjelovitih
žitarica djelomično smanjene većom izloženošću pesticidima
povezanom s ovom hranom.”
“Naša studija pokazuje da konzumacija organske hrane omogućuje
potrošačima prelazak na zdraviju prehranu, bez povećanog unosa
pesticida.”
Studija objavljena u magazinu American Journal of Critical
Nutrition nije istraživala utjecaj koji bi ti toksini imali na
ljudsko zdravlje. No glavni istraživač Carlo Leifert, gostujući
profesor u Oslu, rekao je da oni mogu utjecati na hormone u
tijelu. Tvrdi da su mnogi od otkrivenih sintetskih pesticida
“potvrđeno ili možda zapravo kemikalije koje ometaju rad
endokrinog sustava”.
Riječ je o kemikalijama koje mogu oponašati naše prirodne
hormone, blokirajući one prave da rade svoj posao i ometajući
normalnu plodnost, imunitet i pubertet, na primjer. Oni su
povezani s brojnim štetnim ishodima po ljudsko zdravlje, u
rasponu od raka do dijabetesa i pretilosti.
Profesor Leifert je rekao: “Sve je više dokaza da takvi toksini
mogu oslabiti naš imunološki obrambeni sustav, a možda i našu
plodnost. Ako hormoni postanu neuravnoteženi, oni također mogu
negativno utjecati na rast i razvoj djece. Voće, povrće i
cjelovite žitarice uzgojene na konvencionalni način neki su od
glavnih izvora zagađivača okoliša koji se apsorbiraju našom
prehranom. Budući da se mediteranska prehrana temelji na takvoj
hrani, oni koji je jedu unose deset puta više tih kontaminanata
nego da se njihova prehrana temelji na hrani uzgojenoj organski.
I uzgojena i divlja riba mogu sadržavati onečišćujuće tvari iz
okoliša, ali obično u malim količinama.”
Moguće ih je naći u okolišu i svakodnevnim proizvodima,
uključujući plastiku, hranu, kozmetiku i deterdžente, na primjer.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da “neke od
kemikalija koje ometaju endokrini sustav pronađene u okolišu
uključuju određene pesticide”. Istraživači su priznali da nisu
uzeli u obzir druge čimbenike, poput kozmetike, koje su sudionici
možda koristili i koji su mogli utjecati na rezultate.
Chris Seal, profesor sa Sveučilišta Newcastle uključen u studiju,
komentirao je: “Ova studija pruža jasne dokaze da i naša prehrana
i način na koji proizvodimo hranu mogu utjecati na razinu
izloženosti sintetičkim kemijskim pesticidima i u konačnici na
naše zdravlje.” Profesor Leifert ističe da nalazi mogu objasniti
“manju učestalost prekomjerne težine/pretilosti, metaboličkog
sindroma i raka” kod onih koji jedu organsku hranu.
