Misli malih beba velika su zagonetka. Komuniciraju osmjesima, dodirima, gugutanjem i maženjem, uživaju u kontaktu očima i ozare se kad nas ugledaju. Mozak malih beba razvija se ogromnom brzinom, a procjena je da njihove moždane vijuge dnevno upiju količinu informacija koliko mozak odraslih upije u godinu dana.
Ponekad bismo ipak htjeli znati što te male glavice misle.
Svjesni smo da smo njima mi čitav svijet, ali kako nas
doživljavaju, što bi nam željeli reći i kakve su im želje i
potrebe u određenom trenutku, samo su neka od pitanja kojima
bismo željeli znati odgovor. Što bi nam male bebe rekle da mogu
pričati, navodi portal Baby Chick:
Ne vidim te dobro kad mi pričaš s druge strane sobe, ali
dok me držiš, mogu se usredotočiti na tvoje lice.
Kad se bebe rode, njihov vid nije u potpunosti razvijen. Dakle,
njihov cijeli svijet je vrlo blizu njima. Sve su bebe kratkovidne
i najbolje vide oko 20-ak cm od svojih lica. Većina vizualnog
razvoja odvija se tijekom prvih šest mjeseci. Ovih prvih šest
mjeseci smatramo kritičnim razdobljem jer je teško napraviti
korekcije nakon tog perioda razvoja vida.
Volim gledati u tvoje lice kad mi mijenjaš
pelenu.
Studije pokazuju da bebe više vole gledati mamina
i tatina lica, lica druge djece i svoja vlastita lica u ogledalu
nego bilo što drugo.
Još ne znam kako izgleda ružičasta ili žuta
boja.
Znanstvenici vjeruju da bebe vide samo
crno-bijelo prva tri mjeseca. Od oko tri mjeseca
starosti počinju opažati različite boje. Prva boja koju mogu
razlikovati je crvena. Zato ćete u trgovinama primijetiti toliko
crnih, bijelih i crvenih igračaka za novorođenčad.
Svijet mi izgleda sasvim ravan.
Druga važna stvar koja se događa odmah nakon tri mjeseca je
razvoj percepcije dubine. Novorođene bebe nemaju percepciju
dubine, ali se razvija eksplozivno oko trećeg mjeseca starosti,
unutar razdoblja od dva tjedna. To je važno znati jer ako beba
ima očnu bolest ili zastoj vida, percepcija dubine se ne može
odgovarajuće razviti unutar tog ključnog dvotjednog perioda.
Ponekad vas mogu bolje vidjeti krajičkom oka.
Kad se bebe rode, njihov periferni vid je oštriji. Nekad su
znanstvenici mislili da bebe uopće nemaju periferni vid. Ako
dobro obratite pozornost, primijetit ćete da će novorođene bebe
okrenuti glavu od vas, a zatim vas gledati kutovima očiju. To
nije zbog nedostatka kontrole i fokusa. One to rade kako bi vas
bolje vidjele.
Nemojte paničariti ako pogledam poprijeko. To je
normalno!
Uz oštrinu vida, vizualne motoričke sposobnosti (ili koordinacija
sitnih mišića oko očiju) razvijaju se tijekom prve godine, a obje
komponente treba vježbati istodobno. Vizualno-motoričke vještine
su bitne za promatranje, čitanje i hvatanje lopte.
Možete bebi pomoći u razvoju sićušnih mišića oko očiju pomicanjem
bebe u luku ispred sebe dok razgovarate s njom i potičete je da
zadrži pogled na vašem licu. Kada je hranite, dajte joj bočicu 10
minuta s jedne strane i 10 minuta s druge strane kako bi mogla
gledati u vaše lice iz oba smjera.
Vrijeme provedeno na trbuhu i puzanje pomoći će mi u
vizualnom razvoju.
Za ovo postoje dva razloga. Prvo, bebe su na podu gdje se
nalaze sve njihove igračke, a blizina i kretanje stimuliraju im
vid i pokrete očima. Drugi razlog je prilično fascinantan. Budući
da lijeva strana našeg mozga kontrolira desnu stranu našeg tijela
i obrnuto, dvije strane našeg mozga moraju naučiti komunicirati i
raditi zajedno kako bismo imali koordinirane pokrete. Dok bebe
pužu i koriste cijelo tijelo koordinirano, corpus
callosum, dio mozga koji povezuje dvije strane, vrlo je
stimuliran.
Ova stimulacija jača corpus callosum, gradeći veze između
dvije strane mozga. Budući da obje strane mozga moraju raditi
zajedno kako bi procesuirale ono što vaša beba
vidi, puzanje im poboljšava vizualne vještine i pomaže
u izgradnji temelja za dobar cjeloživotni vid.
