Dojenje djeteta hrani ga fizički, psihički, ali i emocionalno. Psihološke prednosti dojenja su brojne i ne ograničavaju se na samo prvih nekoliko mjeseci ni godina života djeteta. Otisak koji ostavlja utječe na osobu i do odrasle dobi.
Kontinuitet
Hranidbena prednost dojenja je nedvojbena, ali psihološke
prednosti su ogromne. Poslije devet mjeseci sigurne i ugodne
okoline, beba dolazi u svijet koji je prepun nepoznatih izvora
agresivne svjetlosti, zvukova i mirisa. Bebe ovu promjenu dožive
kao određenu vrstu stresa i potrebna im je kontinuirana fizička
prisutnost majke i sigurnost da je ona još tu da bi zadovoljila
njene potrebe. U ovom periodu, dojka za bebu postaje simbol
privrženosti, ugode i zaštite. Držanjem bebe u rukama,
kontaktom kože na kožu i dojenjem dajete djetetu slične
stimulanse kao što je imalo u utrobi. Beba čuje majčine otkucaje
srca i to joj ovaj prijelaz čini podnošljivijim.
Psihološke prednosti dojenja za bebu
Emocionalna povezanost između majke i djeteta uspostavlja se i
jača dojenjem. Ova povezanost će pomoći djetetu da se osjeća
sigurno i umanjiti mu stres. Također će pomoći kognitivnom
razvoju djeteta jer djeca najbolje uče kad su emocionalno
bliska a roditeljima. Bebe koje su dojene razvijaju veće
samopouzdanje i autonomiju. Pokazuju bolje sposobnosti regulacije
vlastitih emocija. Dojena djeca se bolje prilagođavaju u društvu.
Imaju dobre komunikacijske vještine i uspostavljaju zdrave
emocionalne veze.
Psihološke prednosti dojenja za majku
Period poslije poroda je kompliciran za majku. Cijelo iskustvo
trudnoće kulminira i odjednom se počnu pojavljivati strahovi
povezani s nerealnim očekivanjima. Hormonske promjene koje se
događaju dodatno intenziviraju ovaj doživljaj. Dojenje ovdje može
pomoći u velikoj mjeri. Žene tim putem počinju formirati sebe kao
majku, doživljavaju se sposobno, povećava im se samopouzdanje i
pokoravaju se moguće sumnje koje imaju u sebe. Značajno se
smanjuje mogućnost pojave postporođajne depresije.
