Istraživanje provedeno od strane britanskih stručnjaka donosi neke nove, paradoksalne podatke. Došli su do zaključka da tjelovježba povećava količinu plaka (nakupina kalcija) u arterijama, što je povezano s opasnošću od srčanih bolesti, izvještava Daily Mail.
Pacijenti kojima je pronađena vrijednost kalcija iznad 100
jedinica podvrgavani su preventivnoj terapiji za
sprječavanje srčanog i moždanog udara. Međutim, podvrgavanjem
CT-snimanju zdravih ljudi, koji uz to i održavaju redovitu
tjelesnu aktivnost, došli su do zaključka da takvi pojedinci
gomilaju veće količine kalcija u krvnim žilama.
Nemojte prestati vježbati
Istraživači su naglasili da ovo ne znači da je tjelovježba loša
za srce i tvrde da je održavanje fizičke aktivnosti i dalje
jedan od najboljih načina za smanjenje rizika kardiovaskularnih
bolesti. Ali ovaj paradoks zapravo ukazuje da veće količine
kalcija u žilama nisu toliko jasan indikator nezdravog srca kako
se dosad smatralo.
Ove nakupine kalcija u obliku plaka sužavaju krvne žile i čine ih
manje elastičnima, što otežava protok krvi do vitalnih organa.
Povišene razine plaka u krvnim žilama dosad su se povezivale
isključivo s lošim životnim navikama, kao što su pušenje, pijenje
alkohola i pretilost.
Različite vrste nakupina kalcija
Stručnjaci Sveučilišta u Leicesteru upozoravaju da treba biti
oprezan s rezultatima CT-snimanja jer količinu nekalcificiranog
plaka treba doživjeti ozbiljnije nego količinu kalcificiranog
plaka. Na CT-snimkama se ta razlika ne vidi. Po uzorku
25.485 zdravih odraslih osoba, testiranih kroz period od tri
godine, utvrđeno je da su oni koji su najviše vježbali imali
najveće količine kalcija u žilama. Također se pretpostavlja da je
tjelovježba pridonijela sužavanju arterija zbog mehaničkog
opterećenja, kao i zbog visokog krvnog tlaka.
Profesor Eliseo Guallar sa sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u je
zaključio: “Pacijenti i liječnici moraju uzeti u obzir da fizička
aktivnost može ubrzati gomilanje kalcija u krvnim žilama. Ali
prednosti tjelovježbe i njene prednosti za zdravlje su
nedvojbene. Također je moguće da se ovo povećanje kalcifikata u
krvožilnom sustavu ne mora odraziti u vidu opasnosti od
kardiovaskularnih bolesti. Nekalcificirani plak, nastao uslijed
nezdravih životnih navika, nešto je na što treba paziti puno više
nego na kalcificirani, nastao uslijed tjelovježbe.”
Potrebna su dodatna istraživanja
Znanstvenici smatraju da ovaj paradoks treba još dodatno
istraživati iz različitih kutova. Ono što zabrinjava je što u
slučaju da tijelo stvara kalcifikate unutar krvnih žila
tjelovježba nije sredstvo da se to zaustavi ni smanji. Svakako se
savjetuje ustrajati u fizičkim aktivnostima, a uz to ovom
problemu treba doskočiti na druge načine.
