Mame koje objavljuju snimke u kojima njihovim bebama buše uši ponovno su pokrenule debatu treba li uopće to raditi maloj djeci. Posljednji takav slučaj je onaj mame Kristy koja je držala svoju bebu u krilu, a koja je poskočila i rasplakala se nakon što joj je takozvanim "pištoljem" probušeno uho.
Objava je podijelila ljude. Neki smatraju da je taj čin okrutan,
drugima je sladak.
Probušiti uho djetetu izbor je svakog roditelja, kao i u kojoj će
dobi to učiniti. Ipak, prije nego što donesete odluku, dobro je
informirati se o nekim stvarima koje biste trebali uzeti u
obzir.
Pedijatar dr. Ravi Jayaram za The Sun kaže da svaki zahvat na
koži nosi rizik od infekcije, a postoji nekoliko razloga zbog
kojih je on za bebe veći.
“Prvo, njihove ušne resice su manje i lakše je piercing napraviti
na krivom mjestu. Drugo, bebe često bljuckaju pa su malo
vlažnije. I treće, njihovi imunološki sustav nije dovoljno jak pa
se, ako se pojavi, infekcija može brže proširiti i uzrokovati
druge tegobe”, ističe.
Dr. Jayaram upozorava da kod beba ne postoji samo rizik od
lokalne infekcije, koja može uzrokovati crvenilo, bol, oteklinu i
ožiljak, već i od sistemske.
“U prvom mjesecu života je veći rizik da lokalna infekcija uđe u
sustav i postane sistemska. Bakterije poput stafilokoka žive na
koži, a ako dospiju u organizam, posljedice mogu biti ozbiljne”,
dodaje.
Diljem svijeta postoje kulture u kojima se djeci buše uši odmah
po rođenju.
“U svojih 30 godina rada u pedijatriji nisam vidio sustavnu
infekciju uzrokovanu bušenjem uha kod beba, ali vidio sam
inficirane piercinga starije djece. Nedavno sam liječio
tinejdžera koji je razvio infekciju krvi zbog piercinga na
gornjem dijelu uha. Važno je otići na sterilno i provjereno
mjesto, ako ste već odlučili djetetu probušiti uho”, upozorava
liječnik.
Ističe da je rizik manji ako se poštuju higijenski standardi i
koristi sterilan pribor, ali i dalje postoji. Također, njega
nakon bušenja je također važna. Ona uključuje pranje ruku prije
dodirivanja, čišćenje prednjeg i stražnjeg dijela uha tri puta
dnevno, izbjegavanje sapuna, parfema i kozmetičkih proizvoda te
čišćenje i sušenje piercinga nakon plivanja ili vježbanja. Osim
infekcije, potrebno je uzeti u obzir i druge rizike, poput
alergijskih reakcija.
“Kaže se da je zlato vjerojatno najmanje alergeni materijal. No
mnogi jeftiniji saloni za piercing vjerojatno ne koriste zlato.
Znamo da nikal može biti prilično alergen. Malu djecu zapravo pri
bušenju ušiju prvi put izlažemo metalima u naušnicama i ne
postoji način da se zna kako će njihovo tijelo reagirati”, dodaje
dr. Jayaram.
Sama naušnica također može predstavljati opasnost od gušenja za
nošenje za dojenčad i malu djecu te roditelji trebaju biti
prilično oprezni.
Zakonski nema dobnih ograničenja za bušenje ušiju djetetu. U
Hrvatskoj se prakticira bušenje ušiju “pištoljem” u
zlatarnama ili čekanje do djetetove 12. godine, kada je moguće
bušenje ušiju u piercing-studijima.
“To nije nešto što morate učiniti i kao roditelj morate biti
svjesni rizika. Također, znajte da djetetu radite nešto za što
nemate njihov pristanak i to ima vrlo malo koristi za njih. S
medicinskog gledišta, do šestog mjeseca je rizik od infekcije
veći, a do trećeg mjeseca samo tražite potencijalne probleme”,
zaključio je doktor.
