Odgojiteljica s gotovo 40 godina iskustva Maria Biggins vidjela je sve. Radila je u državnim i privatnim vrtićima i najbolje zna koje greške u odgoju roditelji često čine. Podijelila ih je za Fabulous.
1. Djeci daju previše izbora
“Djecu ne treba pitati o svakoj odluci”, jasna je Maria.
Kaže da treba razjasniti koja su očekivanja roditelja i postaviti
granice s djecom jer im tako pomažemo da znaju što mogu očekivati
i kako se trebaju ponašati.
“To im pomaže da napreduju, čak i ako im se to ne sviđa uvijek.
Ne treba ih stalno pitati želite li za večeru ovo ili ono.
Servirajte im nešto, pa čak i ako im se ne sviđa”, pojasnila je.
2. Djeci daju premalo izbora
Postoji i druga krajnost, a to je premalo izbora, što također ima
negativan učinak.
“Postoje roditelji koji donose sve odluke i biraju što dijete
mora učiniti. Djetetu moramo dati nekakav izbor jer im to pomaže
u njihovu razvoju”, kaže.
Sposobnost procjene situacija i donošenje odluka nešto je što će
trebati svakom djetetu u odrastanju, a davanje slobode djeci u
igri također im omogućuje da odaberu igračke koje odgovaraju
njihovoj dobi, stadiju i raspoloženju, pomažući im u usavršavanju
tjelesnih i kognitivnih vještina.
3. Ne znaju djeci reći “ne”
“Mislim da ponekad roditelji žele biti prijatelji svojoj djeci,
ali zapravo u nekim situacijama moraju biti roditelji i reći
“ne”. Jedna od stvari koja jako uznemirava odgojitelje su
roditelji koji cijelo vrijeme govore da njihovo dijete neće
raditi određene stvari. Primjerice, ako neće piti mlijeko, zašto
mu ne kažete da mora? Onda ja moram biti zločesta osoba koja će
mu reći da mora piti mlijeko, a možda ga dijete stvarno ne voli.
Ta roditeljska greška zapravo pokazuje da nemate autoritet nad
svojim djetetom i nije sjajna”, napominje Maria.
Reći “ne” djetetu može biti teško, ali pomaže u uspostavljanju
granica, što će pomoći djeci u razvoju. Kad im ništa ne kažemo,
bit će loše opremljena za suočavanje sa stvarnim svijetom. Maria
kaže da su djelatnici vrtića primijetili da je pandemija
pogoršala taj problem.
“Imali smo djecu koja se, ako ste im rekli “ne”, jednostavno nisu
mogla nositi s tim. Odmah su doživljavala izljeve bijesa. Mislim
da je uzrok tome što su roditelji bili kod kuće, borili se sa
zadržavanjem radnog mjesta i brinuli se o djeci”, dodaje.
4. Pretjeruju
Slično tome, ne postavljanje čvrstih granica i očekivanja može
dovesti do nezdravih navika, kojih se teško riješiti.
“Pandemija, lockdown i žongliranje između rada od kuće i brige o
djeci unutar vlastita četiri zida su pogoršali taj problem, to je
stvarno bilo primjetno. Jednom ocu sam rekla da mu kći nije ništa
ručala, a on mi je odgovorio da je to zbog toga što nema Peppu
Pig, odnosno televizor ili tablet na kojem bi mogla gledati crtić
i tako jesti. To se dogodilo s nekoliko djece u mojoj grupi. Nisu
više znali sjediti i jesti zajedno”, tvrdi Maria.
Ističe da razumije roditelje i sve probleme s kojima su se morali
nositi u posljednjih 18 mjeseci. Međutim, samo s dosljednošću i
svrhom možete raditi na stvaranju novih rutina i kućnih navika
koje će stvoriti sretnu, uravnoteženu i dobro odgojenu djecu.
5. Odlaze bez pozdrava
Maria upozorava roditelje da se nikad ne bi trebali pokušavati
iskrasti iz vrtića bez pozdrava.
“Nosit ćemo se sa suzama, ali morate se oprostiti. Pogrešno je
bježati. Samo pojačavate osjećaj kod djeteta da vam ne može
vjerovati”, smatra.
Poručuje roditeljima da djetetu daju priliku da se oproste i kažu
im da će se vratiti. Djeci je to važno čuti i s vremenom će
shvatiti da će se roditelj doista uvijek vratiti.
6. Kupuju djeci previše igračaka
Roditelji danas često misle da njihova djeca moraju imati sve
novitete koji se pojave na tržištu, ali Maria kaže da to nije
tako.
“S razvojne perspektive je jako važno da se djeca igraju s
poznatim stvarima iznova. Potičemo ih da se vrate istim stvarima,
a zatim ih razvijaju”, kaže.
Primjerice, dijete se može igrati Lego kockicama, ali svaki put
će od njih stvoriti novu priču.
“Ono što se nalazi u vrtiću je temeljni skup stvari na kojima
dijete uči i igra se, a doma dodajte samo igračke koje bi ih
mogle zanimati, ali u granicama”, kaže.
