Lisnato zeleno povrće, brokula, buča i sok od nara su bogati vitaminom K1, a tamno meso u piletini, goveđa jetra, maslac, sir, žumanjci i svinjetina su bogati vitaminom K2.
Vitamin K1 igra važnu ulogu u zgrušavanju krvi, dok je K2 važniji
za zdravlje kostiju, regulaciju rasta stanica i prevenciju
kalcifikacije arterija – čimbenik koji doprinosi srčanim
bolestima. Određena hrana može vam pomoći da nadomjestite
nedostatak ovog vitamina. Lisnato zeleno povrće, brokula, buča i
sok od nara su bogati vitaminom K1, a tamno meso u piletini,
goveđa jetra, maslac, sir, žumanjci i svinjetina su bogati
vitaminom K2.
Ženama u dobi od 19 i više godina potrebno je 90 mikrograma
vitamina K dnevno, a muškarcima od 19 i više godina potrebno je
120 mikrograma dnevno. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje
(NIH) većina ljudi svakodnevno unosi dovoljno vitamina K, no
nekoliko je znakova koji ukazuju na to da vam nedostaje ovog
vitamina.
Javljaju se simptomi artritisa – kada
razina vitamina K padne prenisko, kost i hrskavica možda neće
dobiti sve minerale koji su im potrebni. To može dovesti do većeg
rizika od osteoartritisa, pokazuje preliminarno istraživanje
objavljeno u časopisu Journal of Nutrition and Metabolism.
Pretjerano krvarenje – ako se rane ne
zgrušaju brzo, može doći do prekomjernog gubitka krvi. Vitamin K
doprinosi zgrušavanju krvi pa ako vam rane ne prestaju krvariti,
to može značiti da vam nedostaje ovog vitamina. “Znakovi
upozorenja mogu uključivati obilne menstruacije, krvarenje iz
nosa, krv u mokraći ili stolici i krvarenje desni”, kaže Julson.
Oslabljene kosti – vitamin K igra ulogu i u
zdravlju kostiju, a neka istraživanja povezuju uzimanje veće
količine vitamina K s većom mineralnom gustoćom kostiju i manjim
rizikom od nižeg prijeloma kuka, navodi NIH.
Srčani problemi – “Kad su razine vitamina K
niske, kalcij se može taložiti u mekim tkivima poput arterija,
umjesto u kostima”, kaže Julson i dodaje da je vaskularna
kalcifikacija faktor rizika za koronarnu bolest srca. Osobe s
kroničnom bolešću bubrega imaju značajno veći rizik od vaskularne
kalcifikacije.
Uzroci nedostatka vitamina K
Uzimanje nekih lijekova te neki medicinski poremećaji mogu
spriječiti tijelo da apsorbira dovoljno vitamina K. Ljudi koji
imaju određene gastrointestinalne poremećaje ili sindrome
malapsorpcije mogu imati problema s pravilnom apsorpcijom
vitamina K. Ta stanja uključuju cističnu fibrozu, ulcerozni
kolitis, kronični pankreatitis, upalne bolesti crijeva i
začepljenje crijevnog kanala. Neki antibiotici također mogu
utjecati na apsorpciju vitamina K, piše The Healthy. Cefalosporinski antibiotici mogu
uništiti bakterije u crijevima koje proizvode vitamin K. Ako
uzimate neke antibiotike i mislite da ne uzimate dovoljno
vitamina K, savjetujte se sa svojim liječnikom.
