S kavom i vodom, dan započinje većina Hrvata - barem tako pokazuje prvo nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama koje je provela Hrvatska agencija za hranu.
Raštika, čuli ste, slabo zanima ljude u Hrvatskoj. Ali zato
ih zanimaju pivo, svinjetina, prženi krumpiri i čim
više kruha. To je pokazalo prvo nacionalno istraživanje
prehrambenih navika. Dalmatinci ne jedu ribu, svi jedu premalo
voća, ali zato pijemo dovoljno vode.
Baš ovo najomiljeniji je ručak u Hrvatskoj – juha od
piletine, pečeni krumpir uz koji žene radije biraju pečenu
piletinu, a muškarci svinjetinu. I miješana salata! Uz sve
ovo muškarci će popiti čašu piva, a žene čašu mineralne!
Muškarci jednu malu pivu popiju svaki dan, žene jednom tjedno. A
svi jedu previše kruha i pekarskih proizvoda.
Volimo i kavu koja se u Hrvatskoj gotovo uvijek poslužuje uz
čašu vode. Možda je i to jedan od razloga zbog kojeg Hrvati
popiju čak šest čaša vode na dan i po tome smo drugi u cijeloj
Europskoj uniji. A više vode od nas piju jedino Česi.
Po konzumaciji mesa 18. smo u Europi, a u prosjeku pojedemo 150
grama na dan. Ribe se u prosjeku pojede tek 10 grama na
dan. I ne, najviše morske i riječne ribe ne jedu Dalmatinci nego
Zagrepčani. A onu iz konzerve najčešće jedu Ličani.
22 posto ljudi u Hrvatskoj nikad, ali baš nikad ne jede
topli obrok izvan kuće. A i ono što jedemo kod kuće – nije za
pohvalu. Istraživanje je pokazalo da muškarci dnevno pojedu
nevjerojatnih 67 grama voća, žene stotinjak grama.
Voće Hrvatima dakle nije najomiljenije. Može li ovo biti
dovoljno?
“Svakako da ne, trebalo bi biti barem jedno pet takvih obroka
dnevno. Svakako ga trebamo uvrstiti čim više u naš jelovnik”,
smatra nutricionistica Mirna Trumbetaš.
I dok od voća i povrća bježe, Hrvati su, čini se, ludi za
mlijekom. Baš to je najpopularnija namirnica. No, trebamo biti
umjereni, upozorava Trumbetaš.
“Svakako trebamo biti umjereni jer mlijeko ne trebamo piti kao
vodu, a ponekad ga trebamo zamijeniti s proizvodima kao i ubaciti
svježi sir s vremena na vrijeme”, objašnjava.
Osim prehrambenih navika, ispitivalo se i hrvatsko
raspoloženje. Nedjelja i ponedjeljak većini su najtmurniji, dok
je subota najsretniji dan.
