Tijelo odgovara na stres tako da izlučuje hormone stresa, adrenalin i kortizol koji ubrzavaju otkucaje srca kao i samo disanje i pripremaju mišiće na reakciju
Stres je prirodna tjelesna i mentalna reakcija na opasne životne
događaje, bilo da su oni stvarno opasni ili ih samo mi tako
percipiramo. Svatko se nekada u životu nađe pod stresom,
pitanje je samo kako se nosi s tom pojavom. U nekim okolnostima
nam kratkoročni stres i pomaže kako bismo se bolje nosili s
ozbiljnom situacijom, a može poslužiti i kao motivacija.
Tijelo odgovara na stres tako da izlučuje hormone stresa,
adrenalin i kortizol koji ubrzavaju otkucaje srca kao i samo
disanje i pripremaju mišiće na reakciju. Ipak, ako se tijelo
stalno nalazi u ovom stanju, konačan rezultat bit će kroničan
stres koji loše utječe na kompletno zdravlje. On uzrokuje
glavobolje, depresiju, nesanicu, anksioznost i stalnu nervozu.
Kroničan stres također uzrokuje prejedanje ili pak gladovanje kao
i konzumaciju alkohola ili droge.
Simptomi stresa
Dugoročni stres može utjecati na tijelo, misli i ponašanje, a
jednako tako i na sve važne organe u tijelu. Ništa nije imuno na
stres. S obzirom na to da svi ljudi drugačije doživljavaju
stresne situacije i sam odgovor na stres je kod svih drugačiji, a
prema tome su i simptomi stresa drugačiji.
Neki se neće znati nositi sa stresom, pa će to onda izazvati loše
reakcije u tijelu.
Emocionalni i mentalni stres utječe i na način na koji
razmišljamo pa može utjecati i na donošenje odluka. Osim toga,
može doći i do nesanice, loših misli, bezvolje, ljutnje,
konstantne brige te može dovesti i do depresije. Kod stalnog
stresa dolazi i do slabije koncentracije, težeg učenja, čestog
zaboravljanja te problema u komunikaciji. Zbog stresa i stresnih
situacija često dolazi i do emotivnog prejedanja ili pak do
uskraćivanja hrane i gladovanja.
NEGATIVAN UTJECAJ NA IMUNITET
Razina stresa bitno utječe i na sam imunitet. Česti stres znači
da će hormoni stresa smanjiti reakciju tijela na strane opasnosti
kao što su bakterije i virusi. Ljudi koji su pod kroničnim
stresom će lakše dobiti gripu ili se prehladiti. Stres
također utječe i na vrijeme oporavka od bolesti ili ozljeda koje
će biti puno dulje.
UTJECAJ NA KARDIOVASKULARNI SUSTAV
Stres dovodi do promjena u otkucajima srca, a povećava se
i krvni tlak. Ova pojava nije toliko opasna kod kratkoročnog
stresa, ali ako se stalno ponavlja može dovesti do upale u
arterijama i na kraju do srčanog ili moždanog udara.
UTJECAJ NA PROBAVNI SUSTAV
Stres može uzrokovati i probleme s probavom koji mogu
uključivati proljev ili pak zatvor, ali jednako tako i
mučninu i povraćanje. Za nestabilnosti u probavnom sustavu krivi
su ubrzano disanje i ubrzani otkucaji srca.
UTJECAJ NA RESPIRATORNI SUSTAV
Vrijeme stresa, disanje se ubrzava, a to može biti opasno za sve
koji imaju probleme s disanjem kao što je astma i u stresnim
situacijama će ovi ljudi još teže disati.
REPRODUKTIVNI PROBLEMI
Stres može smanjiti želju za spolnim odnosom, a jednako tako kod
žena može dovesti do neredovitih ili bolnih menstruacija,
kao i do hormonske neravnoteže. Kod muškaraca stres utječe na
pojavu erektilne disfunkcije te može doći do slabije proizvodnje
spermija.
TJELESNI SIMPTOMI
Simptomi stresa koji se pojavljuju u i na tijelu se manifestiraju
kroz bol i neugodu. To su na primjer glavobolja, bol u
prsima, trbuhu ili mišićima. Također, može doći i do jakih
migrena ili većih problema s mišićima, boli u ramenima ili u
cijelom tijelu. Stres može uzrokovati i pojavu akni ili prištića
na licu. Ovo se događa jer ljudi kada su pod stresom češće diraju
lice, a to znači i širenje bakterija i razvoj akni.
