Godišnji odmor potreban je svakoj zaposlenoj osobi. Odmak od posla i uobičajenih navika, promjena mjesta boravka i nove aktivnosti nužni su za fizičko i psihičko zdravlje.
Time se revitalizira cijeli organizam i pune baterije za cijelu
godinu.
Na godišnjem odmoru najbolje je raditi ono što bismo radili
tijekom godine, a ne stignemo ili pak da ne radimo ono što nas
opterećuje, ističe psihologonja Irena Pastuović Terze u razgovoru
za Prvi.hr.
“Vrijeme za potpuno opuštanje je individualno. Neki se opuste
odmah, dok se drugi ne uspiju opustiti ni nakon cijelog odmora. U
pravilu, što je osoba opuštenija, lakše će se opustiti i na
godišnjem odmoru. Oni koji imaju problema s opuštanjem, teško će
se opustiti i na odmoru”, kaže Pastuović Terze.
Mladim ljudima treba manje vremena za opuštanje, u prosjeku tri
do sedam dana, dok osobama koje su prošle pedesetu za opuštanje
treba duže, od 10 do 15 dana, pa bi i njihov godišnji trebao
trajati duže.
“Bilo bi jako dobro tijekom godine uzimati što više kraćih odmora
jer to pomaže opuštanju i produktivnosti na poslu, a dobar je
uvod i u godišnji odmor”, smatra psihologinja, koja napominje da
je to dobro za produktivnost, ali zadovoljstvo te sreću.
Izostanak kvalitetnog odmora može dovesti do izgaranja i stresa,
a simptomi mogu biti fizički i psihički. Ipak, nije samo
nedostatak odmora glavni krivac za naše loše zdravstveno stanje.
“To često puta ima veze i s uvjetima rada. Ako smo jako
zadovoljni na svom poslu, manje će nam trebati godišnjeg odmora.
Ako imamo loše uvjete, onda nam treba puno odmora i odmaka”,
zaključuje Pastuović Terze.
Idealno je pronaći ravnotežu s kvalitetnim odmorom, ali i radnim
mjestom koji je primjeren našim sposobnostima u kombinaciji s
dobrom radnom sredinom i međuljudskim odnosima.
