U usporedbama s drugima ljudi su skloni si laskati kako su pametniji i moralniji, ali kad je posrijedi društveni život većina se podcjenjuje i vjeruje da se drugi uvijek više zabavljaju i imaju više poznanika, pokazuje nedavna studija
Psiholozi Sebastian Deri, Thomas Gilovich i Shai Davida,
autori studije s više od 3000 sudionika koja je objavljena u
časopisu Le Point, tvrde da se svi mi konstantno uspoređujemo s
drugima.
U studiji je trebalo usporediti vlastiti društveni život s
društvenim životom svojih poznanika.
Sudionici su većinom ocijenili kako je njihov život siromašniji
od života njihovih poznanika. Preciznije, 82% od 3003 ispitanika
je tvrdilo da sudjeluje u manje zabava od ljudi iz njihove
okoline. Kad je isti test proveden na drugoj skupini, rezultati
su ostali isti s tim da sudionici nisu trebali ocjenjivati
društveni život okoline, nego prosječnih ljudi svojih godina i
spola.
Druga su ispitivanja provedena po istom modelu (više od 1200
ispitanika) i omogućila su psiholozima zaključak kako dob, rod,
stupanj obrazovanja, politička orijentacija i visina prihoda ne
igraju ulogu u takvoj pesimističnoj percepciji vlastitog
društvenog života.
Iznijeli su hipotezu kako su ljudi spontano skloni uspoređivati
društveni život s pojedincima koji su “hiperdruštveni”. Kad su
odgovarali na pitanja u istraživanju, ispitanicima su upravo
hiperdruštveni pojedinci padali na pamet, jer su izuzetno
vidljivi, naveli su autori.
Rezultati pokazuju kako je većina sklona podcijeniti bogatstvo
vlastitog društvenog života, zato što za usporedbu uzima
društveno najaktivnije pojedince.
Stručnjaci napominju kako je izuzetno bitno za pojedinca
ostvariti se u društvenom životu. Društveno integrirana osoba je
manje psihološki nesretna.
U tom kontekstu prekomjerno korištenje društvenih mreža može
naškoditi osobama koje se osjećaju manje društveno integriranima.
Tako im se pruža iluzija kako je njihov društveni život
dramatično siromašan.
Izvor: Geek.hr
