Bez sumnje može boljeti kada vas percipiraju manje inteligentnima, naročito kada niste ni imali priliku pokazati svoj intelekt! To može biti samo društveno nezgodno, ali može biti velik problem kada se radi o vašoj karijeri.
Želite li da vas ljudi smatraju inteligentnima? Je li vam itko
ikada rekao “Puno si pametniji nego što izgledaš?”
Ukoliko otiđete na razgovor za posao, a prvi dojam kojeg ostavite
na osobu s kojom razgovarate je da niste previše inteligentni,
kakve su vam šanse da dobijete taj posao? Dovoljno rečeno.
Vaš glas je u tome najvažniji.
Međutim, što određuje hoće li vas netko percipirati kao
inteligentnu osobu ili ne na prvi pogled? Ukoliko pitate osobu na
ulici, vjerojatno će istaknuti izgled i komunikacijske vještine
kao glavne faktore, piše Lifehack. Međutim, znanost pokazuje
drukčije.
U studiji objavljenoj u Journal of Psyhological Science (Časopis
znanosti psihologije), MBA studenti sa Sveučilišta u Chicagu su
snimani dok su davali izjave zbog čega misle da bi oni trebali
dobiti posao. Potencijalni poslodavci i profesionalni posrednici
u zapošljavanju su tada dobili tri opcije: pogledati video,
poslušati audio zapis ili pročitati transkript.
Evo što su zaključci studije:
“Ovi evaluatori su ocijenili kandidata kao mnogo kompetentnijeg,
promišljenijeg i inteligentnijeg kada su čuli zvuk nego kada su
čitali njegove odgovore, što je rezultiralo time da su imali
mnogo bolji dojam o kandidatu i bili su više zainteresirani za
zapošljavanje tog kandidata. Dodavanjem glasa napisanom tekstu i
to na način da su ga pročitali profesionalni glumci ili
netrenirani odrasli, proizvelo je isti rezultat. Dodavanje
vizualnog doživljaja zvuku nije promijenilo rezultate procjene
kandidata. Za prezentiranje nečijeg intelekta doslovno je važno
da se čuje glas osobe.”
Da sumiramo, kada se radi o prvom dojmu inteligencije, izgled
nije važan; vaš glas je važan.
Razlog iz ovog zaključka je vezan uz ljudsku evoluciju; naši
glasovi su alati koji su pažljivo prosuđivani u komunikaciji. U
tekstu, paralingvističke linije koje pružaju važne informacije o
govornikovoj inteligenciji i promišljenosti se gube.
3 ključa za ostavljanje dobrog prvog dojma
Sada kada znate koliko je važan vaš glas za ostavljanje dobrog
prvog dojma, pogledajmo što je ključno za ostavljanje dobrog
prvog dojma
Govorite dubljim glasom i koristite promjenu tona u glasu
Ljudi povezuju visoke tonove s nervozom ili djetinjastošću.
Želite upravo suprotno: namjerno snizite visinu svog glasa. To
projicira samopouzdanje i zrelost.
Izbjegavajte promjenu u glasu na način da povisite ton svog glasa
na kraju rečenice. To će zajedno s visokim glasom povećati
percepciju ljudi o vama kao o nervoznoj ili djetinjastoj osobi.
Nadalje, ljude koje govore na takav način drugi percipiraju kao
osobe koje su manje obrazovane; bez obzira na sadržaj i kontekst.
Ipak, budite oprezni u korištenju previše promjene glasa na
dublje ili previše tih ili previše dubok glas. Pretjerano
korištenje takvog glasa može se protumačiti kao nepristojno ili
konfliktno.
Izbjegavajte poštapalice
Poštapalice su riječi poput “ah”, “um”, “kao”, “pa”, “znate” i
slične fraze. Iako svi koriste poštapalice, pretjerana upotreba
ostavlja dojam da imate manjak samopouzdanja i kompetencije.
Kako bi izbjegli korištenje poštapalica, morate prvo biti svjesni
da ih koristite. Stručnjak za komunikacije Lisa B. Marshall
sugerira ljudima da snime svoje razgovore i slušaju snimke pet
minuta dnevno dva tjedna.
Bolje je poštapalice zamijeniti tišinom; govorne pauze, čak i
kada se previše koriste, služe isključivo da povećaju
kredibilitet govornika.
Govorite brže
Ne prebrzo, naravno, jer inače neće razumjeti ni jednu vašu
riječ. Bez obzira, prema studiji provedenoj na Sveučilištu
Birgham Young, ljude koje brzo govore percipiraju kao osobe s
više samopouzdanja.
Lisa također smatra da je idealna brzina govora oko 15 riječi u
minuti, što je i preporučena brzina za audio knjige. Izbjegavanje
poštapalica će prirodno ubrzati vaš govor, ali možete također
vježbati brži govor uz pomoć nekoliko čitalačkih vježbi.
Vježbajte čitati tekst naglas različitom brzinom: počnite
čitajući normalnom brzinom, zatim pokušajte pomalo povećavati
brzinu kod svakog ponavljanja. Čitajte unatrag što će vam biti
dodatni izazov tako da nećete pauzirati kako bi si uzeli ekstra
vrijeme da razmišljate o tome što govorite naglas.
Koristite riječi koje lome jezik i to ne samo djeci. One su
odlične za zagrijavanje prije prezentacije. Ukoliko imate
problema s izgovaranjem riječi koje počinju s određenim slovom,
pronađite fraze koje lome jezik koje počinju s tim slovom. Na
primjer, ukoliko imate problema s izgovaranjem riječi koje
počinju sa slovom “P”, tada koristite klasik “Petar Petru plete
petlju/ Petar Petru plete petlju/ Petar Petru plete petlju/ Petar
Petru plete petlju”.
Ubacite riječi u odlomak kada ga čitate naglas: Dodajte veznike
poput “i” kada čitate odlomak naglas. To će vas prisiliti da
čitate bez da razmišljate što to znači. Nadalje, to će vašem
govoru dati određen ritam i dikciju koja se dobro prenosi u
drugim situacijama brzog govora. Evo primjera: fraza “lisica je
skočila preko ograde” može postati “i lisica i je i skočila
i preko i ograde”.
Prevela: Suzana Prnjak za atma.hr
