Znanstvenici spavanje promatraju kao oblik ‘čišćenja’ mozga od proteina beta-amiloida koji može biti odgovoran za razvoj bolesti. Zato je važno dovoljno se naspavati svaku noć...
Nesanica u određenoj životnoj fazi pogađa jednu
od tri osobe. Osim što će dovesti do kroničnog
umora i nedostatka koncentracije, dugotrajni nedostatak sna
općenito će negativno utjecati na zdravlje.
Među ostalim, nedostatak sna može utjecati
na zdravlje srca te izazvati depresiju pa je vrlo
važno voditi računa da spavamo dovoljno. Pritom treba imati na
umu da nam je potrebna različita količina
sna. Dok novorođenčad,
primjerice, treba oko 16 sati sna,
odraslim osobama potrebno je od 7 do 8 sati, dok starije osobe
u prosjeku spavaju manje.
Postoje i individualne razlike, no u
pravilu se treba držati satnice koja nam omogućuje
da se budimo svježi i odmorni te orni za
svakodnevne obaveze, kaže Joanna
Waloszek, znanstvenica na odjelu za psihologiju na
Sveučilištu u Melbourneu. Ako nije tako, odnosno ako u
određenoj fazi osjećamo da spavamo
premalo, svakako se treba potruditi da uspostavimo
bolji ritam spavanja.
Um zatrpan otpadom
Naime, mnoge studije upućuju na to da ljudi
koji loše spavaju imaju veći rizik od razvijanja Alzheimerove
bolesti, ali i najmanje još desetak različitih kroničnih
bolesti. Istraživanje stručnjaka na Sveučilištu u
Washingtonu zabilježilo je, među ostalim, što se događa u mozgu
tijekom nesanice.
Spavanje djeluje kao svojevrsni kanalizacijski
sustav za “čišćenje” mozga, a kad san izostane, um se
zatrpava svim vrstama otpada, uključujući i protein
beta-amiloid.
Upravo visoke razine naslaga tog proteina karakteristične
su za ljude koji su genetski predisponirani da dobiju
Alzheimerovu bolest te se smatra da gomilanje tog proteina u
mozgu može biti odgovorno za pojavu Alzheimera.
Štetu može izazvati već i jedna neprospavana
noć. Ipak, treba imati na umu da naš organizam
prolazi kroz različite faze sna svakih 90 minuta, koje mogu
završiti i kratkim razdobljima budnosti.
Ukratko, ako se tijekom noći nakratko i probudite,
nakon čega se uspijete okrenuti na drugu stranu i odmah
zaspati, to vas ne treba brinuti.
Također, ako jednu noć loše spavate, nemojte
tome pridavati previše pozornosti, no razmislite
o lošim navikama koje su tome mogle pridonijeti i poradite na
tome da ih se riješite.
Učinkovita terapija
Ako se, pak, ni nakon uspostavljanja novih
navika ne uspijevate naspavati,
treba posumnjati u poremećaj spavanja,
koji može imati različite uzroke, i svakako zatražiti pomoć
liječnika.
U nekim slučajevima možda će vam prepisati
lijekove za spavanje, terapiju vezanu uz apneju u snu ili
kognitivnu bihevioralnu terapiju protiv nesanice,
tijekom koje se mijenja ponašanje tijekom nesanice, te način na
koji razmišljamo o spavanju i nesanici.
Možda je problem u popodnevnom snu
Različiti su uzroci – loše navike
spavanja, različito vrijeme odlaska na spavanje i buđenja,
smjenski rad, ali i redovito uzimanje lijekova za, primjerice,
povišeni tlak, bolesti štitnjače, alergije, astmu,
depresiju… Ako nekad spavate popodne, važno je
da taj ritual ne traje predugo, kako ne bi remetio
noćno spavanje, naglašava dr. Zoran Đogaš, neuroznanstvenik i
stručnjak za medicinu spavanja.
I hrana i piće mogu potaknuti nesanicu
Alkohol je dobar sedativ, no dovodi do učestalih
buđenja u kasnijim fazama noći, dok kofein i nikotin
potiču budnost. Nesanicom se mogu nazvati i poremećaji
spavanja, poput sindroma nemirnih nogu, od kojeg pati deset
posto ljudi.
Znatno češći poremećaj je opstrukcijska
apneja (zastoj disanja koji dovodi do snižene
razine kisika u tijelu), od koje pati 24 posto muškaraca i
devet posto žena, a može biti ometajuća kod
dijagnoze.
Fokus je na dobrobiti sna
Nemojte smetnuti s uma pozitivne stvari koje nosi dobar
san: manja osjetljivost organizma na bolesti, više energije,
vedrije raspoloženje, bolja kontrola težine i bolji
seks.
Proljepšavanje
Kvalitetan san i odmor riješit će vas neželjenih
podočnjaka i podbuhlosti, a ako vam je koža sklona prištićima,
poboljšat će vam se ten, od smanjenja akni pa do reduciranja
raznih crvenila.
Namjestite alarm – za spavanje
Zarazno je dopisivati se ili visjeti na ‘fejsu’ prije
spavanja, stoga često previdimo vrijeme za počinak. Namjestite
zato alarm i, kad odzvoni, ispustite svu tehnologiju iz
ruku.
Odredite osobne rituale
Počnite s nečim manjim, poput ostavljanja mobitela sat
vremena prije sna, ili tople, mirišljave kupke, ili možda
čitanja kojeg poglavlja neke knjige ili časopisa.
Vodite dnevnik spavanja
Pokušajte zapisati sve dobrobiti spavanja koje ste
primijetili na sebi, primjerice shvatit ćete to ako ne
prespavate cijeli vikend ili se budite svježi ujutro, piše
24sata.
