Vjerojatno je bar pola svjetske populacije probalo marihuanu bar jednom u životu. Sve više ljudi svakodnevno 'pali' pa je važno sjetiti se za koliko je fatalnih predoziranja trava kriva: nijedno!
Bar je tako prema podacima američkog Centa za kontrolu i
prevenciju bolesti koji prikuplja podatke i o nizu drugih,
zakonitih i nedopuštenih tvari, te Upravi za primjenu
lijekova.
Za usporedbu, opioidi, koji uključuju lijekove protiv
bolova i heroin, ubili su više od 28.000 Amerikanaca u 2014.
godini. Gotovo 88.000 ljudi umire od uzroka vezanih
uz alkohol svake godine, što alkohol čini četvrtim
vodećim uzročnikom smrti samo u SAD-u. Kad pričamo
o smrtnonosnoj dozi marihuane, prilično ju je nemoguće
uzeti.
“Čak i aspirin vas može ubiti ako ga uzmete previše, ali
smrtonosna doza marihuane zahtijevala bi unos oko 680
kilograma u petnaest minuta, što je
fizički nemoguće za bilo kojeg čovjeka, pa čak i Snoop
Dogga”, napisao je David Schmader u svojoj knjizi
“Weed: The User’s Guide”.
Jedan od razloga zašto je to nemoguće je način na koji
naš mozak funkcionira. Kada korisnik unese marihuanu u svoj
organizam, kemikalije u biljci idu odživčanog sustava do
mozga i pričvrste se na molekule nazvane kanabinoidni receptori.
Te male stanice utječu na zadovoljstvo, pamćenje,
koordinaciju i spoznaje, među ostalim funkcijama, zbog čega
marihuana utječe na razmišljanje i ponašanje.
Kanabinoidni receptori nisu pronađeni u područjima mozga koji
kontroliraju disanje. Dakle, “ne dolazi do
smrtonosnih predoziranja kanabisom i
kanabinoidima”, stoji u objašnjenju
američkog National Cancer Institute.
Međutim, marihuana nije bezopasna.
Psihoaktivni sastojak tetrahidrokanabinol ili THC,
snažan je opijat. Kad su vam tjelesne sposobnosti i prosudbe
smanjene, možete se dovesti u opasne situacije.



