U demografskoj prognozi UN-a objavljenoj nedavno u izvješću "World Population Prospecta" navodi se kako Hrvatska ima 4,189 milijuna stanovnika, od čega 2,019 milijuna muškaraca i 2,170 milijuna žena te da će za deset godina ta brojka pasti ispod 4 milijuna, dok će do 2050. pasti ispod 3,5 milijuna, točnije bit će nas samo 3,461 milijuna.
Prema prognozi UN-a 2020. godine, dakle za tri godine, u
Hrvatskoj će živjeti 4,116 milijuna ljudi. Godine 2100. Hrvata će
biti samo 2,581 milijuna.
Životni vijek do 2100. godine u Hrvatskoj će se produžiti na 88,8
godina. U razdoblju do 2050. godine prosječni životni vijek bit
će oko 82,8 godina, dok će kroz narednih deset godina iznositi
79,5 godine.
U izvješću stoji kako će se broj stanovnika do 2050. godine
smanjiti za više od 15 posto ne samo u Hrvatskoj, nego i u
Bugarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Moldaviji, Srbiji,
Rumunjskoj, Ukrajini i na Djevičanskim otocima.
UN je izvješće objavio prošlog tjedna, radi se o 25. izvješću
koje se temelji na popisima stanovništva, prethodnim revizijama
te nedavnim istraživanjima specijaliziranih uzoraka iz cijelog
svijeta, a odnosi se na period od 1950. do 2100. godine.
Za komentar UN-ove analize Index.hr zatražio je smo profesora
Anđelka Akrapa, demografa.
“Da bi se mogle kreirati dugoročne makroekonomske
politike, onda svaka zemlja izrađuje svoje projekcije. Na temelju
pretpostavki o kretanju broja rođenih i umrlih, jednostavno se
projicira broj stanovnika za jedno duže razdoblje. UN izrađuje
svoje projekcije za čitavi svijet. Ako se u Hrvatskoj nastave
sadašnji demografski trendovi, onda nam oni mogu reći koliko će
Hrvatska imati stanovnika.
Ali nije toliko bitan broj stanovnika, koliko dolaze do
izražaja poremećaji unutar dobne strukture. Porastao je broj
starijeg stanovništva zbog dugogodišnjeg opadanja broja rođenih i
smanjuje se broj mladih.
UN upozorava zemlje u kakve situacije mogu doći ako ne budu
provodile odgovarajuću, svakoj zemlji primjerenu, populacijsku
politiku”, kaže Akrap.
“Moje procjene su da Hrvatska trenutno ima 4,050.000.
stanovnika. Neki procjenjuju četiri milijuna i sto pedeset, neki
manje, a neki više. Ja sam imao veliku bazu podataka i tako sam
procijenio. Državni zavod za statistiku šalje podatke, ali nema
te podatke o broju iseljenih iz Hrvatske. Za dugi rok to ionako
nisu velike razlike. Hrvatska svake godine ima petnaestak tisuća
veći broj umrlih od živorođenih, a kad se tome doda broj
iseljenih, došao sam do tog broja”, rekao je
Akrap.
“Negativni demografski trendovi su razlog za uzbunu.
Vidite da veliki, čitavi prostori ostaju prazni. To nije pojava
od jučer. To se znalo. Demografi su upozoravali, svake godine od
polovice prošlog stoljeća, od šezdesetih godina. Dogodilo se to
da je u Hrvatskoj do devedesetih došlo do prirodnog smanjenja,
bio je veći broj umrlih od živorođenih. I to se dogodilo i bez
utjecaja rata, rat je to samo ubrzao. To se očekivalo jer
se ipak radi o dugoročnim trendovima”, rekao je Akrap za
Index.
