Britanski znanstvenici planiraju iskoristiti virus ziku kako bi uništili tumorske stanice na mozgu u sklopu eksperimenta za koji kažu da bi mogao rezultirati novim načinima borbe protiv ovog agresivnog tipa tumora.
Posrijedi je glioblastom, najčešći i najagresivniji tumor
mozga.
Iako je većinu kancerogenih nakupina koje zahvaćaju mozak moguće
ukloniti kirurškim putem, one se, gotovo u svakom slučaju ponovno
pojave. Jedan od razloga je taj što sporadične, infiltrirane
tumorske stanice ostaju u mozgu, čak i nakon najtemeljitije
operacije.
Naime, iako tijekom operacije, neurokirurg vrlo pozorno uklanja
bolesno tkivo, počevši od središta tumora sve dok se
nakupina ne ukloni u cijelosti, stanicama raka se, nažalost,
teško približiti jer nerijetko “migriraju” daleko u susjedno i
zdravo moždano tkivo. Upravo zbog toga dolazi do pojave
“zaostalih” zloćudnih stanica nakon operacije, iz kojih zatim
nastaju novi tumori.
Širenje virusa zike, pripadnika obitelji flavivirusa
koji prenose komarci roda Aedes aegypti, povezuje se s
porastom slučajeva mikrocefalije kod novorođenčadi u zemljama
zahvaćenim epidemijom, no kod odraslih, čiji je mozak u
potpunosti formiran, simptomi su često vrlo blagi i slični
simptomima gripe.
Neurokirurg i voditelj istraživanja na Sveučilištu u Cambridgeu
Harry Bulstrode je s kolegama pokrenuo istraživanje kako bi
doznao može li virus zike uništiti tumorske stanice glioblastoma
na isti način na koji napada i uništava mozak fetusa koji je u
razvoju. S kolegama je najavio eksperimentalna istraživanja
potencijala virusa zike u laboratoriju i na laboratorijskim
miševima.
“Virus zike napada matične stanice mozga u razvoju kod fetusa,
zbog čega dolazi do mikrocefalije. Da bi mu to uspjelo mora
‘preskočiti’ krvno-moždanu barijeru”, objasnio
je. “Infekcija novorođenčadi virusom zike velika je globalna
zdravstvena prijetnja i briga, zbog čega ćemo se usredotočiti na
doznavanje više podataka o njemu kako bismo otkrili i nove metode
liječenja. Proučavajući ga, željeli bismo dosadašnja
saznanja iskoristiti da bismo ustanovili možemo li ovim
virusom ‘ići’ na liječenje jednoga od najtežih vrsta
karcinoma”, rekao je.
“Nadamo se da ćemo uspjeti dokazati kako virus zike može usporiti
rast tumora na mozgu u laboratorijskim testiranjima. Ako
ustanovimo da virus zike može ‘preskočiti’ krvno-moždanu barijeru
i selektivno naciljati moždane stanice, mogli bismo imati
ključne podatke za liječenje ove teške bolesti u budućnosti”,
kazao je Bulstrode.
Stanice glioblastoma iznimno su slične stanicama mozga u razvoju,
zbog čega znanstvenici vjeruju da bi se virus zike mogao
ubrizgati u tumor te na isti način napasti i uništiti
tumorske stanice.
Zika je prvi put izoliran 1947. godine kod majmuna iz
šume Zika u Ugandi (po čemu je i dobio ime), a zatim je sljedeće
godine detektiran i kod komaraca iz roda Aedes u
istoj šumi. Redovito se nalazi u različitim životinjskim vrstama
(poput orangutana, slonova, zebri i glodavaca), a prvi
slučaj infekcije čovjeka zabilježen je u Nigeriji 1952. godine.
Otkad je epidemija evidentirana 2015. u Brazilu, virus zike se
proširio na više od 60 zemalja svijeta.
