U Australiji svaka treća žena porodi se carskim rezom, u Švicarskoj se više od 30 posto porođaja obavi na ovaj način, a slično je i u Italiji.
Carski rez na koji se odlučuje sve više žena, u velikom je
porastu kako kod nas tako i u svijetu. U SAD-u se primjerice broj
porođaja udvostručio u posljednjih 20 godina, a u Brazilu, kako
se pisalo, procjenjuje se da se gotovo više od 50 posto porođaja
izvede carskim rezom
Dakako, ni Hrvatsku nije zaobišao taj trend: na takav način kod
nas se rađa oko 20 posto djece, a kako su mnoge zvijezde rodile
carskim rezom poput Severine, Monike Kravić ili Jelene
Veljače, često se u javnosti ovakav način porođaja smatra
privilegijom slavnih i bogatih.
Među slavnim mamama koje su otvoreno progovorile o iskustvima
carskog reza i slavna je glumica Kate Winslet koja je u
jednom intervjuu otkrila kako je bila istraumatizirana činjenicom
da nije imala prirodni porođaj.
‘Moja Mia je rođena hitnim carskim rezom. Svima sam govorila da
sam imala prirodni porođaj jer sam bila tužna što nisam uspjela
roditi prirodno. Imala sam dojam da sam pravi promašaj’, rekla je
Kate dodajući da se osjećala loše jer nije ušla u kako je rekla,
‘klub moćnih žena’.
Carski rez zahtjevna je operacija
Iako se uvriježilo kako je to lakši i bezbolniji način rađanja,
liječnici upozoravaju kako se radi o zahtjevnoj operaciji koja
kao i svaki operativni zahvat donosi rizike.
‘Porođaj carskim rezom ne smatra se manje rizičnim za majku ni
dijete, a svjetski trendovi porasta broja carskih rezova prisutni
su i u nas. U Hrvatskoj je 2015. učestalost carskog reza bila
21,91 posto, a u KB Merkur 18,02 posto’, rekao je za
tportal dr. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ženske
bolesti i porođaje u KB Merkuru u Zagrebu.
Zanimalo nas je i koje su najčešće indikacije za odlazak na
carski rez?
‘Indikacije se dijele na apsolutne kod kojih vaginalni porod nije
moguć i relativne kod koji se smatra da je rizik vaginalnog
porođaja veći no rizik operativnog zahvata. Najčešće indikacije
vezane su za ugroženost ploda ili majke samim vaginalnim
porođajem. Isto uključuje fetalnu hipoksiju (nedostatak kisika)
zatim disproporciju, odnosno dijete koje je preveliko za
porođajni kanal, zatim krvarenja, prethodeću posteljicu,
abnormalne položaje ploda, zatim tumore koji blokiraju porodni
kanal, ali i brojne druge koje nije moguće kompletno nabrojati.
Smatra se da je spinalna anestezija bolja od opće za porođaj
carskim rezom, naravno u slučaju da za nju ne postoji
kontraindikacija. Za carski rez treba se odlučiti samo ako
za njega postoji dobar i pravi razlog. Odluku za carski rez
donosi liječnik naravno nakon informiranog pristanka rodilje’,
objašnjava dr. Matijević.
Carski rez ili prirodni porođaj?
Carski rez veliki je operativni zahvat koji ima svoje koristi
zbog kojih se i radi, ali i svoje rizike, kaže on.
‘Strah od porođaja postoji u velikog broja rodilja i na nama,
zdravstvenim djelatnicima je da pomognemo rodiljama da prevladaju
svoj strah, kako bi se trudnoća i porod priveli sretnom kraju s
najmanje rizika. Carski rez je način operativnog dovršavanja
porođaja, radi se o velikom operativnom zahvatu koji ima svoje
jasne indikacije kada ga treba činiti. Carski rez nije i neće
biti kompletna zamjena za vaginalni porođaj te ga treba činiti
onda kad za to postoji opravdan razlog’, rekao je.
Zanimalo nas je i koje su prednosti rađanja carskim rezom u
odnosu na prirodni porođaj.
‘Teško je to uspoređivati. Opet, sve ovisi o tome koji je razlog
zašto se carski rez treba činiti i zašto se čini. Kad se
pridržavamo jasnih indikacija, onda postoji prednost za majku i
dijete’, objasnio nam je dr. Matijević.
Kad se odlučiti za epiduralnu?
Mnoge se trudnice na porođaju odlučuju za epiduralnu analgeziju,
ili popularnije ‘epiduralnu’ kako bi se smanjili bolovi na
porođaju pa smo zapitali dr. Matijevića da nam objasni taj
postupak.
‘Korištenje epiduralne analgezije kao metode ublažavanja boli u
porođaju u porastu je, kako u svijetu tako i u nas. Kod trudnice
koja to želi, a kod koje ne postoji prepreka odnosno
kontraindikacija, epiduralnom se analgezijom ublažava bol za
vrijeme porođaja i neposredno nakon njega. Kroz uvodnu iglu uvodi
se cjevčica u prostor pored leđne moždine i kroz nju se injicira
lokalni anestetik kojim se prekida put boli na razini leđne
moždine te trudovi i sam čin porođaja bole znakovito manje no bez
nje. Prednosti su ublažavanje bola porođaja, a mane su da ponekad
drugo porođajno doba odnosno sam čin izgona djeteta zna biti
produljen te se opisuje veća učestalost instrumentalnog porođaja.
O epiduralnoj analgeziji najbolje je razgovarati s anesteziologom
koji vodi informirani pristanak rodilje. U svakom slučaju
potencijalne komplikacije postoje, ali su daleko rjeđe no što se
o njima priča’, kaže dr. Matijević.
