S godinama su znanstvenici došli do zaključka kako su mikrobi unutar i izvan organizma važni za očuvanje zdravlja
Roditeljima nije lako boriti se s vječnom listom dječjih
bolesti poput ekcema, astme, alergija ili intolerancije na
određene proizvode, no takve su tegobe kod djece u današnje
vrijeme mnogo učestalije nego ranijih godina. Sigurno ste već
čuli priče starijih generacija o tome kako su se oni kao mali
igrali u blatu i kako su uvijek bili živi i zdravi. Možda bismo
ipak te priče na koje odmahnemo rukom trebali shvatiti
ozbiljnije, jer što ako su stariji u pravu?
Autori knjige ‘Let Them Eat Dirt’ B. Brett
Finlay i Marie-Claire
Arrieta tvrde kako pretjerano sterilni uvjeti
boravka i prekomjerno korištenje antibiotika lišavaju djecu
mikroba koji im, između ostalog, pomažu razviti i ojačati
imunološki sustav.
Ubijajući štetne mikroorganizme (parazite) zapravo ubijamo i
one koji su dobri za nas (simbionti). Kako smo postajali
osvješteniji po pitanju čistoće, tako je generacija za
generacijom izbrisala mikrobiološku strukturu koju smo nekad
imali kao Homo sapiensi, a to je utjecalo
na sve učestaliju pojavu takozvanih bolesti
zapadnog društva kao što su astma, alergije,
pretilost, dijabetes i slično.
Bakterije jačaju imunitet
Jedan je od glavnih zadataka bakterija jačanje
imunološkog sustava. Svi se mi rađamo bez mikroba, no
čim se rodimo, steknemo ih milijune. Naš imunološki sustav
računa na njih kako bi nas očuvao u procesu odrastanja. U
slučaju da nas neki od njih zaobiđu, naš imunološki sustav
postaje nemaran i ne čini za organizam ono što bi zapravo
trebao, a to je razlikovati prijatelja od
neprijatelja. Držimo li djecu od samog početka podalje
od mikroba, imunološki sustav neće odraditi svoju temeljnu
funkciju, a to kasnije može rezultirati bolestima poput
astme.
Manjak bakterija u djetinjstvu rezultat je gojaznosti u
kasnijoj dobi
Druga važnost mikroba njihova je ključna uloga koju imaju
na proces skladištenja i potrošnje masti u
organizmu, stoga ne čudi činjenica kako u svijetu
raste broj ljudi koji imaju probleme s povećanom tjelesnom
težinom ili kardiovaskularnim oboljenjima.
Ono što zabrinjava autore ove knjige je eksploatacija sve
čistijih naraštaja. Svaka generacija ima sve manje
mikroba, a to znači da su mikrobi koje su stekli naši
djedovi i bake zapravo ugrožene vrste koje mi više nikada
nećemo steći.
Znanstvenici su proveli godine i godine istražujući
mikroorganizme koji uzrokuju oboljenja zbog čega smo ih se
nepravedno bojali. S godinama su znanstvenici došli do
zaključka kako su mikrobi unutar i izvan
organizma važni za očuvanje zdravlja, a
posebno u djetinjstvu.
Stvaraju otpornost na bolesti
Suvremeni način života i drugačije životne navike učinili su
djecu izoliranijom od utjecaja
mikrobanego što je to ranije bio slučaj. Djeca u
današnje vrijeme provode u pola manje vremena na
zrakunego što su provodila prije 20 godina, a jedno je
istraživanje pokazalo kako djeca koja su odrasla na farmi
imaju manje šanse da će oboljeti od alergija ili
astme, no razlog nije to što na farmama ima više
bakterija, nego njihova veća biološka raznolikost.
To ne znači da trebate novorođenče politi kantom zemlje po
glavi već promijeniti neke navike koje će djeci pomoći da
steknu što više mikroba, ojačaju imunitet i obrane organizam od
potencijalnih oboljenja.
Ne držite djecu u sterilnom okruženju
Umjesto što sterilizirate svaku prostoriju u stanu, perete
djeci ruke antibakterijskim maramicama, ne date im da stavljaju
ruke u usta ili se igraju u pijesku,
doktorica Maya Shetreat-Klein, autorica
knjige (Healthy Food, Healthy Gut, Happy Child) preporučuje da
djeca provode što više vremena u prirodi,
okružena mikrobima iz zemlje te jedu hranu iz domaćeg
uzgoja.
Stručnjaci ističu važnost suočavanja djece sa što je moguće
više mikroorganizama koje pronalazimo u prljavštini, odnosno u
prirodi, a koje nećemo pronaći u čistim prostorijama svog doma.
Fascinantna je činjenica da se u jednoj žlici
zemlje nalazi jednaka količina mikroba koliko je ljudi na
planetu, a svi oni značajni su za otpornost organizma
koju gradimo u djetinjstvu.
Finlay i Arrieta tvrde kako ih je na pisanje knjige
potaknulo sveprisutno neznanje roditelja i more
krivih informacija koje kolaju kada su bakterije
u pitanju. Mnogi roditelji često si postavljaju pitanja poput –
trebaju li sterilizirati dječje bočice i koji sapun za djecu
koristiti.
Djetetu neće biti ništa poliže li ga pas po
licu
Vraćamo se na početak teksta kako bismo jednom za sva vremena
potvrdili priče djedova i baka koji su cijelo vrijeme govorili
istinu. Djeci neće biti ništa ako ih pas poliže po
licu, dapače, psi idu na zemlju i unose u kuću mikrobe
koji će djeci pomoći steći otpornost. Jednako tako neće im biti
ništa ako se valjaju u blatu ili pojedu li hranu s poda.
Budite umjereni po pitanju čišćenja i nemojte
dozvoliti da djeca odrastaju u sterilnim uvjetima, ne
pretjerujte s antibakterijskim sredstvima za ruke koja će
uništiti utjecaj mikroba te im omogućite što je moguće više
igranja u prirodi. Hrana bogata vlaknima, orašasti plodovi,
mahunarke i povrće odlična su hrana za
djecu, bogata mikrobima koji se otpuštaju u debelom
crijevu, a pomoći će i svakodnevno konzumiranje fermentirane
hrane poput jogurta, kefira i kiselog kupusa.
Oprezno s antibioticima
Također, pazite s antibioticima. Istina
je da čine čuda za bakterijske infekcije i u mnogim situacijama
spašavaju živote, no nisu bezopasni kao što mnogi misle.
Antibiotici podjednako ubijaju štetne i dobre bakterije u
tijelu što često može prouzročiti već spomenute bolesti kao što
su astma, alergije, gojaznost i mnoge druge, a učestala
primjena antibiotika stvara otpornost mikroba. Stoga ih je
potrebno koristiti umjereno i samo prilikom ozbiljnijih
bakterijskih infekcija.
