Planiranje obroka i međuobroka unaprijed i svakodnevno doručkovanje može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, izvijestila je Američka udruga za zdravlje srca (AHA)
Konzumiranje obilnijeg obroka s više kalorija tijekom jutra, a
manje hrane navečer također može smanjiti opasnost od srčanog i
moždanog udara te ostalih kardiovaskularnih oboljenja, kažu
američki liječnici.
“Važno je razmisliti o tome što jedemo, no jednako važno je i u
koje doba dana jedemo”, smatra dr. Marie-Pierre St-Onge,
nutricionistica i znanstvenica na njujorškom sveučilištu
Columbiji i voditeljica grupe koja je napisala smjernice o
pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.
St-Onge iznosi podatak po kojemu 30 posto Amerikanaca svakodnevno
preskače doručak. Kod svih onih koji ga svakodnevno konzumiraju
zabilježen je manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja poput
visokog kolesterola ili visokoga krvnog tlaka. Osobe koje
preskaču prvi jutarnji obrok podložnije su još nekim rizičnim
faktorima poput pretilosti, dijabetesa i visoke razine šećera.
Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutarnjeg sata
organizma. Primjerice, tijekom noći šećeri se ne prerađuju tako
dobro kao tijekom dana. Zbog toga su radnici koji rade u noćnim
smjenama podložniji riziku od pretilosti i srčanih oboljenja od
onih s tipičnim dnevnim radnim vremenom.
“Ranije studije pokazale su da je doručkovanje povezano s manjom
tjelesnom masom i zdravijom prehranom te istodobno s manjim
rizikom od obolijevanja od kardiovaskularnih oboljenja”, rekla je
dr. St-Onge.
No, ne treba zaboraviti ni to da nije dobro pojesti bilo kakav
jutarnji obrok, osobito ako je prekaloričan. Zdrav doručak bogat
je voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mlijekom s malim
udjelom mliječnih masti, piletinom i ribom, stoji u smjernicama.
Dobra prehrana znači i ograničen unos u organizam crvenog mesa,
soli i namirnica bogatih većim količinama šećera.
St-Onge savjetuje ranije planiranje obroka, osobito ako je riječ
o zaposlenim osobama koje najčešće jedu “u hodu”.
“Obrok se može pripremiti i dan ranije. Može se raditi o
jednostavnom smoothieju, muffinu od cjelovitih žitarica ili
pločici od žitarica i meda. Savjet o konzumiranju većeg broja
manjih obroka tijekom dana za mnoge je potpuno nerealan, jer se
mali obrok vrlo brzo pretvori u obilan obrok i povećanje težine
je neizbježno”, upozorava St-Onge.
Još jedna zamka, kad je posrijedi vrijeme konzumiranja hrane je
večernji obrok. To je doba kad se u organizam često unose
nepotrebne kalorije i s vremenom dobiva na težini jer ljudi
najčešće jedu pred televizorom, kompjutorom ili tabletom.
Stoga dr. St-Onge savjetuje: “Kad završite večeru, kuhinja se
‘zatvara’. Ako vam je radni raspored prenatrpan i jedete tek
kasno navečer, neka vaši obroci budu lagani.”
