Smatra se da je nar jedna od prvih kultiviranih voćaka zajedno sa maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g pr.K.)
Nar, mogranj ili šipak je tamno crvena voćka promjera 5-12 cm čiji
plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Podrijetlom je
iz Azije (od Irana do Himalaje), no danas se uzgaja u čitavom
sredozemlju, kao i sjevernoj americi. Sazrijeva početkom jeseni, a
dostupan je od rujna do siječnja.
Smatra se da je nar jedna od prvih kultiviranih voćaka zajedno sa
maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g pr.K.). Tokom
stoljeća predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja,
imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao
boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim
djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.
Znanost se tek kratko vrijeme zabavlja razotkrivanjem njegovih tajni:
istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i u ulja
koje se dobiva iz sjemenki. Tako je šipak nedavno proglašen super
junakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pozornosti, a ne samo
radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa, već svog doprinosa u
održavanju zdravlja.
Studije pokazuju da sadrži bogatstvo
antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem
kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo
utjecati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na
prostatu, krvni tlak, Alzheimer-ovu bolest, plodnost i starenje.
Sadrži obilje vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vitamina A
i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. U soku se nalaze tri
vrste polifenola – tanini, antocijani i elagična kiselina, vrlo moćni
oblici antioksidanata koji štite stanice na molekularnoj razni od
razornog djelovanja slobodnih radikala. Nar sadrži više antioksidanata
od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni
potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo
apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični.
Gotovo da nema stanja gdje šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali
svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka
prostate, bolesti srca, smanjuju raznu LDL (lošeg) kolesterola, povoljno
djeluju kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja
prirodni proces otvrdnjavanja stjenki krvnih žila. Sok ima
antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zubi.
Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja
raka dojke. U ekstraktu nara pronađen je sastojak koji se dodatno
istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.
Šipak konzumiran kao voće nema popratnih pojava, te se može jesti u
gotovo neograničenim količinama. Svako voće je izvor bogatstva
fitotvari, a ukoliko se jede svježe, povoljni učinci na zdravlje su
mnogobrojniji i snažniji. Preporuča se konzumiranje sirovog nara radi
boljeg iskorištenja antioksidanata, i to u sklopu uravnotežene prehrane,
a također i ukoliko imate problema sa apetitom, jutarnjom mučninom i
bolnim grlom.
Dokazano je da nar pomaže osobama oboljelim od astme,
budući da visoka razina vitamina C ima snažno protu-upalno djelovanje.
Od šipka se proizvodi i sok (upitno je da li ga ima na policama naših
dućana) koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvdrnjavanja krvnih
žila.
Plod nara možete čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na
sunčevom svijetlu. Za duže skladištenje, u hladnjaku se može pohraniti
cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču u
plastičnim vrećicama, piše portal centar-zdravlja.net
