Astma je učestala kronična upalna bolest
dišnih putova obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom. Najčešći
simptomi su zviždanje, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i kratkoća
daha.
Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i
okolišnih čimbenika. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru
na liječenje i spirometriji.
okolišnih čimbenika. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru
na liječenje i spirometriji.
Premda se astma ne može izliječiti, simptomi se u tipičnim
slučajevima mogu ublažiti. Najučinkovitije pri liječenju astme je
pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, kućni ljubimci ili
aspirin, te ih izbjegavati. Ako je izbjegavanje okidača nedovoljno,
preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga,
zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma.
slučajevima mogu ublažiti. Najučinkovitije pri liječenju astme je
pronalaženje okidača, kao što su dim cigareta, kućni ljubimci ili
aspirin, te ih izbjegavati. Ako je izbjegavanje okidača nedovoljno,
preporučuje se primjena lijekova. Odabir lijeka se, između ostaloga,
zasniva na izraženosti bolesti i učestalosti simptoma.
Mogu li se astmatičari baviti sportom?
Godinama se smatralo da se oboljeli od astme trebaju u širokom luku
kloniti bilo kakve tjelesne aktivnosti, a djeca oboljela od ove bolesti
bila su oslobođena nastave tjelesnog odgoja. No, brojna istraživanja
provedena u zadnjih 20-ak godina pobila su taj stav i promovirala upravo
suprotno.
kloniti bilo kakve tjelesne aktivnosti, a djeca oboljela od ove bolesti
bila su oslobođena nastave tjelesnog odgoja. No, brojna istraživanja
provedena u zadnjih 20-ak godina pobila su taj stav i promovirala upravo
suprotno.
Bolesnicima s astmom preporučuje se bavljenje sportom i drugim
tjelesnim aktivnostima. To je osobito važno u djece kako bi se dišni
mišići što bolje razvili, a spriječio nastanak prekomjerne tjelesne
težine radi fizičke neaktivnosti. Preporučuje se izbjegavati izvođenje
sportskih aktivnosti u hladnom i vlažnom okolišu.
tjelesnim aktivnostima. To je osobito važno u djece kako bi se dišni
mišići što bolje razvili, a spriječio nastanak prekomjerne tjelesne
težine radi fizičke neaktivnosti. Preporučuje se izbjegavati izvođenje
sportskih aktivnosti u hladnom i vlažnom okolišu.
Oboljeli od astme koji se bave sportom razvijaju jaču muskulaturu
te bolje psihofizičko stanje što utječe i na kontrolu učestalosti pojave
simptoma. Također, tijekom sportske aktivnosti povećava se dubina
disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i
poboljšava cirkulacija i rad srca.
te bolje psihofizičko stanje što utječe i na kontrolu učestalosti pojave
simptoma. Također, tijekom sportske aktivnosti povećava se dubina
disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i
poboljšava cirkulacija i rad srca.
Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) valja voditi računa o
mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. U bolesnika koji su
alergični na grinje pri odabiru sporta prednost treba dati sportovima na
otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati
izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvatnje
biljaka na čiju su pelud senzibilizirani.
mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. U bolesnika koji su
alergični na grinje pri odabiru sporta prednost treba dati sportovima na
otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati
izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvatnje
biljaka na čiju su pelud senzibilizirani.
Kod posebnih oblika astme izazvane naporom, također se preporučuje
fizička aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U
tom slučaju preporučuje se prije napora uzeti odgovarajući lijek.
fizička aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U
tom slučaju preporučuje se prije napora uzeti odgovarajući lijek.
Najbolji odabir za oboljele od astme je plivanje – zbog tople i
vlažne okoline u kojoj se provodi. Nadalje, pozitivne učinke imaju i
hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na
kratke pruge… Optimalna učestalost je 3-5 dana tjedno dok intenzitet
treba prilagoditi svakom sportašu osobno, ovisno o njegovim
mogućnostima.
vlažne okoline u kojoj se provodi. Nadalje, pozitivne učinke imaju i
hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na
kratke pruge… Optimalna učestalost je 3-5 dana tjedno dok intenzitet
treba prilagoditi svakom sportašu osobno, ovisno o njegovim
mogućnostima.
Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paragliding i padobranstvo zbog smanjene koncentracije kisika.
Izvor: Fit-team
