Ljudi koji idu kasnije u krevet i kraće spavaju imaju veće
izglede patiti od osjećaja zabrinutosti i drugih negativnih osjećaja za
razliku od onih koji idu ranije i spavaju dulje u komadu, utvrdili su
znanstvenici s američkog sveučilišta Binghamton.
Ljudi pate od ponavljanog negativnog razmišljanja kad im se u
glavama ‘vrte’ zabrinjavajuće, pesimistične misli i kad imaju osjećaj da
ne mogu staviti pod kontrolu takva razmišljanja. Takve se osobe također
previše brinu o budućnosti, bave prošlošću i pate od opsesivno
negativnih misli koje potiskuju druge. Takve su misli često uobičajene i
kod ljudi koji pate od tjeskobnog poremećaja ili teže depresije,
posttraumatskog stres sindroma ili poremećaja spavanja.
Ranija istraživanja povezivala su probleme sa spavanjem s takvim ponavljanim negativnim mislima.
Znanstvenici Jacob Nota i Meredith Coles odlučili su ispitati te
obrasce i utvrditi postoji li veza između takvih ponavljanih negativnih
misli i vremena kad se ide na spavanje.
U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika. Prema rezultatima
istraživanja objavljenima u časopisu Cognitive Therapy and Research
utvrdili su da su ljudi koji su spavali kraće vrijeme ili išli u krevet
kasnije češće patili od ponavljanih negativnih misli nego drugi.
“Osiguranje sna u pravo vrijeme može biti jeftin i jednostavni način za one koji pate od negativnih misli”, kaže Nota.
Istraživanje sugerira i da san s prekidima može biti povezan s
razvojem negativnih misli. Stoga Nota i Coles vjeruju da bi ljudima koji
su tomu skloniji bilo korisno usmjeriti napore na osiguranje dovoljno
neometanog sna.
“Ukoliko daljnja istraživanja potvrde vezu između vremena
odlaska na spavanje i ponavljanih negativnih misli to bi jednog dana
moglo voditi u nove metode liječenja osoba s takvim poremećajima”, kaže
Coles.
“Istraživanja koja su proučavala vezu između kraćeg sna i
psihopatologije već su pokazala da fokusiranje na osiguravanje sna u
klinici vodi do ublažavanja psihopatoloških simptoma.”
