Normalno je da se ljudi boje koječega, ali ponekad fobije dostižu
nepotrebno visoke razine. Kroz povijest su postojali strahovi od
određenih predmeta zbog vjerovanja kako će uništiti ljudsko tijelo,
mozak i moral. Ovo je 7 najbizarnijih strahova u povijesti čovječanstva
koje donosi Listverse.
1. Vlakovi
S
izumom prvih vlakova ustalio se strah od dotad nepoznate brzine, koja
je bila triput veća od brzine konjske zaprege. Vjerovalo se da nije
zdravo za organizam putovati toliko brzo te da će ljudi na taj način
poludjeti, odnosno oboljeti od psihičkog poremećaja koji su nazivali
“delirium furiosum”.
Osim putnika, vlakovi su mogli imati štetan
utjecaj i na slučajne promatrače – oboljeti se navodno moglo i od pukog
gledanja kako vlak prolazi pa se sugeriralo da se sa svake strane
tračnica izgradi zid od najmanje dva metra visine kako bi se ljude
zaštitilo od traume.
2. Knjige
Književnost nije uvijek
bila uzvišena umjetnost. S prvom pojavom romana, čiji se efekt
uspoređivao s otrovom i opijumom, vjerovalo se kako oni ljudima
prikazuju neispravnu iluziju života te utječu na ponašanje i procjenu
drugih ljudi. Jedan od najvećih književnih kritičara Samuel Miller
isticao je da romani uništavaju ljudski um i život.
Enos Hitchkock
kritizirao je i drame, govoreći kako one negativno utječu na moral.
Vjerovao je da ih se treba prilagođavati tako da čitatelji ne ulaze u
brak s prevelikim očekivanjima.
3. Telefoni
Prvotna
namjena telefonskih poziva bila je orijentirana isključivo na posao i
nije se vidjela svrha u privatnim razgovorima. Naprotiv, ljudi su se
bojali da će taj izum razarati obitelj, odvraćati od druženja i
uništavati moral. Telefoniranje u pidžami i pozivanje gostiju preko žice
bilo je strogo zabranjeno.
Ljudi su se bojali i gubitka
privatnosti jer se na početku moralo ići na javna mjesta kako bi se
obavljali razgovori, što je značilo da je svatko mogao čuti što se
govori u slušalicu. Taj je strah ostao i nakon ugradnje telefona u
domove.
4. Bankomati
Izum ovog bankarskog stroja bio je
dočekan na noževe i smatran komplikacijom bankarstvu. Postojao je strah
od gubitka novca pa se u bankomate ugrađivala kamera koja je snimala
primitak novca, a potom fotografiju isporučavala korisnicima kao dokaz,
ali ni to nije bilo dovoljno.
Jedini koji su se koristili ovakvim
načinom plaćanja bili su kockari i prostitutke, dakle, ljudi koji su
željeli izbjeći kontakt s bankarima. Povjerenje u automate poraslo je
tek nakon što su bili prisiljeni upotrebljavati ih u vrijeme snježnih
mećava.
5. Žene na biciklima
Muškarci nisu
bili za to da žene voze bicikl jer su se bojali da, ako savladaju tu
vještinu, sposobne su za bilo što, pa i za postizanje slobode. Ženama se
nametao strah da će oboljeti od depresije i srčanih tegoba ako budu
vozile.
Spominjalo se tzv. biciklističko lice kao poremećaj, a
podrazumijevalo je ukočene čeljusti, iscrpljen izgled, bore, stisnute
usne te buljave oči. To je vrijedilo i za muškarce, ali u manjoj mjeri
jer se smatralo da su oni bolji vozači.
6. Električna energija
Ljudi
se struje nisu bojali samo iz razloga što od nje mogu poginuti, već i
zato što su vjerovali da uzrokuje, ali i liječi stanovite poremećaje kao
što je “neurastenija”, što su opisivali kao prijevremeno starenje, umor
i slabost uslijed izlaganja električnom zračenju.
Poremećaj je
bio proširen među višom klasom s obzirom na to da si struju niža klasa
nije mogla priuštiti. Na kraju se, pak, električna energija koristila za
liječenje iste bolesti u vidu elektrošokova.
7. Automobili
Kao
što je bio slučaj s biciklima, ženama se nije dopuštalo voziti ni
automobile iz straha da će se osjećati slobodnijima i češće izbivati iz
kuće. Vjerovalo se i da automobili oštećuju jajnike pa bi začeta djeca
imala urođene defekte, ali i da potiču tinejdžere na seks te narušavaju
vjeru u Boga.
Proizvođači automobila bili su svjesni toga pa je,
primjerice, Henry Ford otišao toliko daleko i skratio dužinu stražnjih
sjedala u svojim modelima samo kako bi spriječio seks u automobilu. U
svom naumu ipak nije uspio dugoročno.
