Prema istraživanju stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
čak 75 posto zagrebačkih srednjoškolaca barem se jednom u životu
kockalo, a postoji znatan udio onih koji zadovoljavaju kriterije za
rizično (20 do 26 posto) i problematično kockanje (8 do 12 posto). Isto
tako, gotovo 77 posto hrvatskih srednjoškolaca svakodnevno koristi
internet za zabavu, a 37 posto ih igra računalne igrice, pokazuju pak
rezultati “Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama među
učenicima”. O ovim se istraživanjima raspravljalo na stručnom skupu o
ovisnostima kockanja, klađenja i interneta. Panel rasprava koju je
organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod nazivom “Izazovi novih
ovisnosti” održana je kako bi stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja
i prevencije ovisnosti dali kratki pregled situacije na području svog
rada, te pružili bolji uvid u razumijevanje uloge pojedinih sektora u
borbi protiv izazova novih ovisnosti.
Stalni porast poremećaja navika
Na skupu su stručnjaci upozorili na stalni porast poremećaja navika i
nagona uzrokovanih računalnim igricama, igrama na sreću i klađenjem u
sportskim kladionicama. Istraživanja pokazuju da je gotovo 67 % odraslih
u Hrvatskoj barem jednom u životu igralo neku igru na sreću, te da
su muškarci općenito skloniji svim oblicima kockanja i klađenja, osim
igranju lutrije, u čemu među spolovima nema razlike.
Među mladićima je najpopularnije klađenje u sportskim kladionicama, a
slijede automati za igranje, kasino, te kartanje za novac. Istraživanje
HZJZ-a i Ministarstva zdravstva pokazalo je da se 55,5 % studenata prve
godine sveučilišnih studija u Zagrebu kocka i kladi. Rizično i
problematično kocka se i kladi 9,5 % studenata, a muški spol je najjači
čimbenik povezanosti rizičnog i problematičnog kockanja i klađenja.
I oko 75 posto zagrebačkih srednjoškolaca izjavilo je da se barem jednom
u životu kockalo. Dvadesetak posto ocijenjeno ih je kao “rizični”, a
10-ak posto kao “problematični” ovisnici.
Sve više onih koji traže pomoć
Velik broj osoba u Hrvatskoj ovisan je o kockanju i o internetu, no,
društvo i obitelj najčešće ne prepoznaju poremećaj. Ovisnici ulaze u
velike dugove, a u javnosti svoju bolest predstavljaju samo kao zabavu
ili lošu naviku. Smetnje radi kojih osobe traže pomoć najčešće
zadovoljavaju i kriterije ovisnosti: novi obrazac ponašanja dobiva veću
važnost od obrazaca ponašanja koji su ranije bili u prvom planu, otežana
je kontrola nad ovisničkim ponašanjem, prisutni su apstinencijski
sindrom i žudnja kad je osoba udaljena od sredstva ovisnosti, razvija se
tolerancija (poduzimanje aktivnosti sve jačeg podražajnog potencijala),
zanemaruju druga zadovoljstva i interesi, nastavlja se s ovisničkim
ponašanjem unatoč jasnim posljedicama na tjelesnom, psihičkom,
financijskom ili socijalnom planu.
Da se broj osoba koje traže pomoć povećava, istaknuli su panelisti
okruglog stola doc. dr. sc. Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju
Vrapče, Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe
droga, Đurđica Petran iz Centra za socijalnu skrb Zagreb, Tomislav
Đidara. iz Ministarstva zdravlja, Vesna Ivasović, viša savjetnica u
Agenciji za odgoj i obrazovanje, Neven Ricijaš, pročelnik Odsjeka za
poremećaje u ponašanju Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Odjela
za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti sa
savjetovalištem pri HZJZ, te Jure Grlić iz Udruge liječenih kockara
“Vrijeme je da se krene”.
Gdje potražiti pomoć
Ovisnici kao i njihove obitelji mogu se obratiti bilo kojoj
psihijatrijskoj instituciji, domovima zdravlja i bolnicama. Najbolje je
da to učine na Klinici za ovisnosti u Vinogradskoj i Zavodu za liječenje
ovisnosti na Klinici za psihijatriju u Vrapču. Najteže ovisnike o
kockanju na Vrapču hospitaliziraju, liječe ih i u dnevnim bolnicama i
psihoterapijskim grupama, ovisno o potrebama i kliničkim stanjima.
Ovisnost o kockanju je 1980. priznata kao patološki poremećaj kontrole
poriva.
Statistike pokazuju da muškarci počinju ranije kockati, ali češće
kockaju u društvu. Iako je najčešće riječ o osobama koje nisu bile
povezane s kriminalom, zbog nove ovisnosti u 80 posto slučajeva postaju
kriminalci koji pljačkaju da bi se mogli nastaviti kockati. Sve je više u
Hrvatskoj i ovisnika o internetu.Oni najčešće ne prepoznaju to kao
problem iako pate od raznih simptoma, kao što su preokupiranost
internetom, gubitak uvida u protok vremena, izolacija od obitelji i
društva, te nemogućnost razdvajanja stvarnog i virtualnog svijeta.
