Prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs, a prvi zabilježeni podaci o slavljenju Božića datiraju iz 4. stoljeća u Rimu
Svi jedva čekamo Božić i uživanje u čarima koje taj blagdan
nosi sa sobom. Kiti se bor u krugu obitelji, uživa se u hrani,
piću i druženju s najmilijima te se razmjenjuju božićni darovi.
No koliko zapravo znamo o Božiću i zašto ga slavimo?
rođenje Isusa Krista, sina Božjega, a sam njegov naziv zapravo je
umanjenica od riječi Bog. Engleska riječ za Božić – Christmas
predstavlja skraćenicu sintagme koja u prijevodu znači Kristova
misa, dok neki etimolozi vjeruju kako je to egipatska posuđenica
složenice Khristos-Mas, što u prijevodu znači Kristovo
rođenje.
Komercijalizacija kriva za popularizaciju
Božića
Iako je važan vjerski blagdan, mnogi vjernici ne znaju kako je
zapravo Uskrs najvažniji kršćanski blagdan,
no zahvaljujući komercijalizaciji
Božića koja se dogodila u posljednjih nekoliko
desetljeća, došlo je do popularizacije ovog blagdana i
zapostavljanja temeljnih teoloških vrijednosti koje on
predstavlja. Također, mnoge nekršćanske zemlje u božićno vrijeme
ukrašavaju gradove u božićnom duhu i kite božićna drvca.
Božić slavimo 25. prosinca, a božićno vrijeme traje od Božića pa
do Isusova krštenja, a to je uvijek nedjelja nakon blagdana Sveta
Tri Kralja, kada se i službeno skida božićno drvce. Pravoslavni
vjernici Božić slave 7. siječnja jer po Julijanskom kalendaru 25.
prosinca pada na taj dan.
Prvi kršćani nisu slavili Božić
Budući da Novi zavjet ne navodi
točan datum Isusova rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već
samo Uskrs, a prvi zabilježeni podaci o slavljenju Božića
datiraju iz 4. stoljeća u Rimu. Iako do danas nije
razjašnjeno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca,
prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma
zato što se na taj dan u još uvijek većinski poganskom Rimu
slavilo rođenje boga Sunca, pa se Crkva odlučila razračunati sa
starim poganskim religijama, te na taj datum počela slaviti
rođenje Isusa Krista koji se smatra stvoriteljem sunca,
točnije božanskim suncem s visine.
U ranom srednjem vijeku, Božić je bio zasjenjen blagdanom Sveta
Tri Kralja, ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana
prije Božića nazivali su se ‘četrdeset dana svetog Martina’, a
počinjali su 11. studenog. Danas to razdoblje traje četiri tjedna
i naziva se došašćem ili adventom što znači dolazak,
dok se vrijeme od Božića do Sveta Tri Kralja naziva
dvanaestodnevnicom.
Kršćani su od davnina dan Isusova rođenja smatrali
i početkom nove godine, a to je vrijedilo u
gotovo čitavoj Europi. Osim činjenice da se Nova godina često
naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi
poznate hrvatske božićne pjesme ‘Narodil nam se kralj nebeski’.
Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja
kao Novu godinu.
Gubi li Božić svoj pravi smisao?
Slavljenje Božića s godinama je bivalo sve raširenije, a gozbe
sve obilnije. Također je postalo popularno i pjevanje božićnih
pjesama. Blagdansko raspoloženje bilo je veselo, često
se pilo i jelo te slavilo, a ova se tradicija održala do
danas.
Sve se češće mogu čuti kritike kako je Božić potpuno
komercijaliziran te da se izgubio njegov pravi
smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić
slavi, već ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna
poruka da je Bog uskrsnuo za spas ljudi, te priča o Isusovom
rođenju u štalici jer za njega nije bilo mjesta u svratištu, kao
da je u drugom planu iza
potrošačke groznice.
Jednim od glavnih krivaca za iskrivljavanje istinskog božićnog
duha smatra se korporacija Coca-Cola, zbog svog
prepoznatljivog loga Djeda
Božićnjaka koji daruje djecu, zahvaljujući kome, ne
samo da je stvorila izvrstan marketinški trik, već je izmijenila
vjerovanja i temelje koje Božić, kao vjerski blagdan, zapravo predstavlja.
Iako je Coca-Cola u reklamama počela koristiti Djeda Božićnjaka
1993., zapravo nije prva koja se toga dosjetila. Naime, lik Djeda
Božićnjaka u crvenom odijelu pojavio se prvi put početkom 19.
stoljeća, a modernu sliku djedice kakvu danas viđamo osmislio je
karikaturist Thomas Nast 1870-ih.
Ideja o Djedu Božićnjaku koji je u današnje vrijeme nezaobilazni
lik Coca-Colinog napitka u vrijeme blagdanskih dana, zapravo je
preuzeta od američke konkurentske kompanije White Rock koja je
još 1915. godine koristila lik Djeda Božićnjaka za promociju
svoje mineralne vode, a kasnije 1923. i za gazirano bezalkoholno
piće.
Iako Crkva nema ništa protiv Djeda Božićnjaka, te podržava
darivanje najmilijih, obzirom da je i sam Isus bio darivan od tri
kralja – Baltazara, Melkiora i Gašpara,
ipak smatra kako se sam blagdan ne bi trebao svoditi na poklone,
već na slavljenje Isusova rođenja u krugu obitelji, a
prepričavanjem priča o Isusu trebalo bi mu odavati počast, kao i
pomagati onima koji imaju manje i kojima je pomoć najpotrebnija.
