Broj prijevremenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka
nastavit će rasti do 2040. ako se ne učine promjene u načinu na koji
svijet koristi i stvara energiju, izvijestila je u ponedjeljak
Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Oko 6,5 milijuna smrti
godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim
prostorima, što ju čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskom zdravlju
na svijetu, iza visokog krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja.
Štetni onečišćavači poput čestica u zraku, koje mogu sadržati
kiseline, metale, tlo i prašinu, kao što su sumporov dioksid i dušikov
oksid, odgovorni su za najčešće posljedice onečišćenja zraka.
Sitne čestice dugotrajnim djelovanjem mogu uzrokovati rak pluća,
moždani udar i srčane bolesti, te izazvati simptome poput srčanih udara
koji djeluju kratkoročno.
Oslobađanje ovih zagađivača događa se prvenstveno zbog neregulirane i
neefikasne proizvodnje i korištenja energije, rekla je IEA u
posebnu izvješću o energiji i onečišćenju zraka.
Ako se nešto ne poduzme prijevremene smrti koje možemo pripisati
vanjskom onečišćenju zraka narast će do 4,5 milijuna do 2040. sa
sadašnjih 3 milijuna. Prijevremene smrti zbog unutarnjeg zagađenja u
kućanstvima trebale bi pasti do 2,9 s današnjih 3,5 milijuna. Čak 90
posto porasta u broju smrti odnosi se na Aziju.
Iako se prognozira da će globalne emisije do 2040. sveukupno padati,
postojeće i planirane energetske politike neće biti dovoljne za
poboljšanje kvalitete zraka, stoji u izvještaju.
“Bez promjene načina na koji svijet stvara i koristi energiju,
pogubna brojka stradalih od zagađenja zraka i dalje će rasti”, smatra
IEA.
Štetne emisije stakleničkih plinova i dalje će padati u
industrijaliziranim zemljama, a postoje naznake da će se to događati i u
Kini, no one će rasti u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi gdje sve
veća potražnja za energijom guši pokušaje poboljšanja kvalitete zraka.
No nove energetske i politike za poboljšanje kvalitete zraka mogu
biti učinkovite, poput uvođenja pristupa čišćim štednjacima i gorivima
koji mogu zamijeniti neefikasne štednjake na biomasu, strožih provođenja
standarda emisija u prometu, kontrole emisija i promjene goriva u
energetskom sektoru, te veće energetske učinkovitosti u industriji.
Ove mjere mogle bi osigurati da globalne emisije čestica u zraku
padnu za 7 posto, sumporovog dioksida za 20, a dušikovih oksida za 10
posto do 2040. godine.
Rezultat toga bilo bi smanjenje broja smrti od vanjskog onečišćenja
na 2,8 milijuna do 2040. te od unutarnjeg na 1,3 milijuna, stoji u
izvještaju.
