U godini proslave desete obljetnice rada, Udruzi Dalmatinski pršut koja broji dvadesetak članova, eminentnih proizvođača ove najpoznatije dalmatinske gastro ikone, najveće priznanje stiglo je iz Europske unije. Dalmatinski pršut početkom godine zaštićen je EU oznakom zemljopisnog podrijetla.
Specifičnim mirisom i vrhunskim okusom stoljećima zavodi putnike
namjernike, istinske gurmane, suvremene turiste i sve one koji u potrazi
za autohtonom ponudom otkriju baš njega – dalmatinski pršut kao svoju
omiljenu deliciju, koju će makar narezanu “na fite”, ponijeti za suvenir
u domovinu. Iako se čini da na području Dalmacije postoji oduvijek,
njegova proizvodnja započinje u trenutku kad se vještina prerade i
očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila
europskim kontinentom. Generacijama se ovo znanje prenosilo i
usavršavalo, otkrivali su se najbolji uvjeti zrenja, način soljenja,
vrsta soli i najoptimalnija težina mesa dok nije nastao prepoznatljiv
tradicionalni proizvod – dalmatinski pršut. Bez dodanog konzervansa i
aditiva, s jedinim dodatkom morskom soli, dimljen blagim izgaranjem u
iznimnim prirodnim uvjetima i sušen na buri, postao je najtraženija
dalmatinska delicija.
Jedinstvenost
dalmatinskog pršuta bila je samo jedna od tema današnje konferencije za
medije održane u Kavani Procaffe u Splitu na kojoj su prisustvovali
Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije,
Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu,
Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske
županije, Ante Madir, tajnik Udruge Dalmatinski pršut i Darko Markotić, dipl.ing.preh.teh i predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.
“Njegovi
proizvođači prije deset godina pokrenuli su inicijativu za zaštitom
Dalmatinskog pršuta s obzirom da postojeći zakoni i pravilnici već
preuzeti od Europske unije nisu dozvoljavali zaštitu na pojedinačnoj
razini. No, da bi se uopće pokrenula zaštita proizvođači su se trebali
organizirati u udrugu, inicijativu je podržala Splitsko-dalmatinska
županija i Ministarstvo poljoprivrede te je tako nastala Udruga
Dalmatinski pršut koja danas ima dvadesetak članova iz sve četiri
dalmatinske županije”, kaže Ante Madir, dr.vet.med i tajnik Udruge,
ističući kako se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko 300 tisuća komada
pršuta, a udio članova udruge u toj proizvodnji iznosi više od 90 posto.
U
veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla i na EU
razini kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin jubilarni
deseti rođendan.
“Dobivanjem
ove oznake proizvođači dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom
vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se
osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani dalmatinski pršuti
mogu ukloniti s tržišta”, ističe tajnik Udruge Ante Madir.
Darko
Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta kaže kako je
specifikacijom strogo određeno od koje se sirovine radi dalmatinski
pršut.
“Bez
obzira na podrijetlo sirovine, ona mora biti visoke kvalitete.
Specifikacijom je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje kroz
parametre koji se moraju poštivati. Propisana je čak i vrsta drveta koju
je dozvoljeno koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i
hrastovina. Ovo je jedan od rijetkih proizvoda koji u sebi ne sadrži
nikakve aditive, konzervanse i bojila.”
Za
kvalitetan pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad
11 kilograma svježeg mesa. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada
previše puše jer se pršut u tom slučaju previše i osuši, istaknut će
pršutari. Pravi dalmatinski pršut prepoznat ćete po osebujnoj aromi,
blagom slanom okusu i jednoličnoj crvenkastoj boji.
“Splitsko-dalmatinska
županija kroz svoje programe podržava rad udruge. Također se uključila u
rad i nastanak gospodarskih zona u kojima danas djeluju uspješni
pršutari. Za sve proizvođače mi smo uvijek bili tu, organizirali
edukacije te im pomagali oko projektne dokumentacije i sudjelovanja na
sajmovima. Mislim da možemo očekivati daljnju kvalitetnu suradnju te da
ćemo u budućnosti zaštiti i neke druge dalmatinske autohtone proizvode”,
istaknuo je Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.
Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na kraju je dodao:
“Jedna
od najvažnijih aktivnosti u planu razvoja turizma je promocija
dalmatinskog stila života koji uključuje autohtona jela i
enogastronomiju. Svake tri godine sufinanciramo turističke agencije koje
promoviraju nove oblike turizma koji će se razvijati u predsezoni i
postsezoni. Naime, ljudi sve više biraju destinaciju za odmor na temelju
njezine enogastronomije i mislim da tu imamo jako veliku šansu privući
još više posjetitelja. Sukladno tome, proizvodi poput dalmatinskog
pršuta u našim se restoranima moraju još više istaknuti, turisti moraju
biti upoznati s jedinstvenim procesom njegove proizvodnje, jer to je ono
što će ih ovdje privući. Na taj način lokalno će stanovništvo izvući
najviše iz te promocije, a to je cilj održivog turizma”.
