Hrvatska danas ima najsnažniji vanjskopolitički položaj otkad je međunarodno priznata država, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković na rubu godišnje Konferencije veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske koja se održava u jeku krize u Afganistanu.
“Hrvatska danas ima najsnažniji vanjskopolitički položaj otkad je
međunarodno priznata država bez ikakvih dilema”, rekao je
Plenković novinarima nakon susreta s veleposlanicima.
Glavni vanjskopolitički prioriteti su ulazak u šengenski prostor
i europodručje, ponovio je premijer na marginama godišnje
konferencije na kojoj je poseban gost bio bivši
britanski premijer Tony Blair.
Premijer je kao neposredne izazove naveo gospodarski
oporavak, krizu u Afganistanu i potencijalne
migrantske tokove, dok je predsjednik Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković rekao da će u fokusu ostati pandemija
koronavirusa, gospodarski oporavak, klimatske promjene, zbivanja
na Bliskom istoku, kriza u Afganistanu i mogućnost migrantskog
vala.
“Naši glavni ciljevi su ulazak u Schengen, što je prije moguće s
obzirom i na ono što se zbiva u Afganistanu, a kada su u pitanju
gospodarstvo i financije, tu je jako važno ući u eurozonu”, rekao
je Jandroković.
Jandroković je upozorio na jačanje Kine, Indije, Brazila i
da EU jedino uz zajedničko djelovanje članica može djelovati kao
sila.
“Ako gledamo izdvojeno zemlje i pojedinačno, vidimo da nisu sile,
ali ako će EU djelovati jedinstveno u smislu tržišta,
zaštite svojih ekonomskih interesa, onda je utjecaj EU-a na
svjetsko gospodarstvo još uvijek jako velik”, rekao je
Jandroković.
Kriza u Afganistanu
Stanje u Kabulu je kaotično jer tisuće ljudi nastoje pobjeći
iz Afganistana do 31. kolovoza, roka za povlačenje američkih
vojnika. Kriza u Afganistanu povlači problem izbjeglica i
potencijalnih novih migrantskih tokova.
“Održivost svjetskog poretka testira se u Kabulu ovog trenutka.
Svijet je postao ranjiv, međunarodno pravo se krši”, rekao je
Grlić Radman novinarima i pozvao na multilateralno djelovanje i
poštovanje ljudskih prava i vladavine prava.
Europska služba za vanjsko djelovanje pozvala je članice Unije da
prihvate osoblje EU-a iz Afganistana, oko 500 domaćih ljudi, a
riječ je uglavnom o prevoditeljima, logističarima i njihovim
obiteljima. Hrvatska će primiti 20 osoba, a njihov dolazak
koordinira MVEP.
“Mi smo iskazali spremnost da prihvatimo sve one ljude koji su na
određeni način povezani s Hrvatskom”, rekao je Plenković.
Veleposlanicima se obratio Tony Blair
Prvog dana godišnje konferencije poseban gost bio je bivši
britanski premijer Tony Blair koji se nakon susreta s
veleposlanicima kratko obratio novinarima.
Blair i Plenković razgovarali su u srijedu o tome koliko je
važno “da je program cijepljenja uspješan ne samo u zemlji
već i u ostatku svijeta jer je to jedini način da se
izvučemo iz krize”, rekao je u četvrtak bivši britanski
premijer.
S Plenkovićem je razgovarao još o globalnoj situaciji, izazovima
s kojim se Hrvatska suočava i budućoj suradnji.
“Važno je da Europa ostane jaka, da NATO redefinira svoju svrhu u
današnjem svijetu. Britanija i izvan EU-a i dalje ima vrlo čvrste
odnose s Hrvatskom i važno je da surađujemo u izazovnim
područjima”, rekao je Blair.
Slaže se da je jedan od tih izazova i situacija na Bliskom
istoku.
“Mislim da će mir i stabilnost naposljetku doći, kada bude dobrog
upravljanja ondje, kada bude društva otvorenog uma i vjerske
tolerancije i kada ljudi potpuno iskoriste mogućnosti
digitalne ekonomije”, rekao je Blair. “Izazovi na Bliskom istoku
su vrlo očiti, ali i prilike za ljude koji ih žele iskoristiti”,
dodao je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da svrha posjeta
bivšeg britanskog premijera “potencijalna suradnja” Hrvatske s
njegovim Institutom za globalne promjene.
“Njegova uloga, i to neprofitna, je da pomaže zemljama u
reformskim procesima”, rekao je Plenković.
Imenovanje veleposlanika
Još uvijek traje zastoj na relaciji Pantovčak – Banski dvori
oko imenovanja veleposlanika.
“Mi smo dali kandidate. Sva imena su tu. Gospodin
predsjednik bi se trebao očitovati”, rekao je Plenković.
Upražnjeno je 29 mjesta, koja uključuju diplomatske misije,
veleposlanstva i stalna predstavništva, generalne konzulate i
konzulate, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
“Mislim da ćete uskoro znati rotaciju, vodimo računa o svakom
mjestu, svaka nam je destinacija važna”, rekao je Grlić
Radman.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iz Kijeva je
komentirao imenovanje novih veleposlanika. Ocijenio
je da to već mjesecima stoji bez razloga te da će se
na kraju rasplesti “na obostrano poluzadovoljstvo”.
“U tome izravno ne sudjelujem ali, koliko me informiraju, na tome
se nešto radi, a moglo se na takav način raditi i prije
osam mjeseci”, rekao je Milanović.
Hrvatski predsjednik primit će u petak veleposlanike koji
danas sudjeluju na konferenciji u Zagrebu. “To je tako,
završavaju kod predsjednika Republike”, rekao je.
