Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku da svjetski čelnici moraju djelovati zajedno, ne samo na upravljanju kriznim situacijama i rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma, te podsjetila na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije koji pokazuje da i male zemlje poput Hrvatske mogu nadahnuti druge i stići na vrh.
“Ujedinjeni narodi su mjesto gdje moramo pokazati svoju spremnost
djelovati zajedno”, rekla je Grabar-Kitarović u svom govoru
tijekom opće rasprave na redovitoj 73. godišnjoj
sjednici Opće skupštine UN-a u New Yorku.
“Naši protivnici su mnogi: siromaštvo, glad, nedostatak
obrazovanja, nejednakost spolova i isključivanje žena u mnogim
društvima, opasnost za okoliš, ugrožena sigurnost i pogaženo
ljudsko dostojanstvo”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da bi
svjetski čelnici trebali “na sebe gledati kao na tim koji
treba raditi zajedno, iskoristiti prednosti svoje moći i
rješavati se svojih slabosti kako bi naš svijet postao bolji i
kako bismo bili nadahnuće za izvrsnost na globalnoj razini”.
“Trebali bismo voditi ne samo u upravljanju kriznim situacijama i
rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma. Moramo
pokazati našu humanost, solidarnost i suosjećanje. Pri tome
moramo, iznad svega, poštovati jedni druge. Poštovanje je naše
najvrednije sredstvo”, naglasila je hrvatska predsjednica.
Podsjetila je na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na
Svjetskom prvenstvu u Rusiji, gdje je Hrvatska senzacionalno
osvojila srebrnu medalju, istaknuvši da su hrvatski nogometaši
ovoga ljeta nadahnuli ljude diljem svijeta. “Ovog je ljeta
nogomet, od svih zbivanja, bio u središtu svjetske pozornosti i
na trenutak nas je ujedinio u našim težnjama za izvrsnošću”,
rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je da je nakon uspjeha
reprezentacije primila brojne čestitke i poruke iz svih
krajeva svijeta, “od Kine, Australije i Saudijske Arabije,
do Trinidada i Tobaga i Nepala”.
“U tim sam porukama mogla iščitati da je Hrvatska – zemlja
koja nema veliku površinu, velik broj stanovnika ili veliko
gospodarstvo – na ovaj način postala metafora za sve ove
plemenite ljude, po tome što jedna zemlja može učiniti kako bi
nadahnula druge i stigla na vrh svijeta, osvojivši srca ljudi
širom svijeta i potičući oduševljenje zbog spoznaje kako i
njihova, i svaka zemlja može učiniti isto”, rekla je.
“Za izvrsnost ne trebate fizičku veličinu; trebate srce i
upornost, i prije svega trebate podijeliti viziju s drugima
i raditi zajedno kako biste postigli uspjeh. Nije važna veličina
nečijeg teritorija; važna je veličina i kvaliteta ideja. Količina
nije jedino mjerilo za značaj; već je i odlučnost u
postizanju cilja”, naglasila je hrvatska predsjednica s govornice
Opće skupštine UN-a.
Hrvatska podupire proširenje EU-a na zapadni
Balkan
Grabar-Kitarović je također govorila o stanju u regiji,
podsjetivši da je Hrvatska ove godine obilježila svoju petu
godinu članstva u Europskoj uniji. “Hrvatska je primjer koji
svjedoči o transformacijskoj snazi članstva u EU-u, o prednosti
pristupanja u područje na kojem su mir, sloboda, ljudsko
dostojanstvo i blagostanje standardi, a ne puki ideali. Iz tih
razloga, među ostalima, Hrvatska snažno podupire daljnje
proširenje EU-a na naše jugoistočno susjedstvo”, rekla je.
Naglasila je da je od iznimne važnosti riješiti preostala pitanja
vezana uz ostavštinu rata i istovremeno se posvetiti regionalnoj
suradnji i dobrosusjedskim odnosima. “U tom okviru ćemo se i
dalje usredotočiti na prava manjina, nestale osobe, nadležnost za
ratne zločine, ratne žrtve i na procesuiranje ratnih zločina na
nacionalnoj razini”, kazala je, upozorivši međutim da “dobri i
uzajamno korisni susjedski odnosi uvelike ovise o riječima koje
dolaze preko granice”.
“Za inflamatornu i revizionističku retoriku, potaknutu političkim
potrebama u zemlji, ponekad je za izgovoriti potreban samo
trenutak; međutim, popravljanje narušenih odnosa traje mnogo,
mnogo dulje”, rekla je Grabar-Kitarović.
Istodobno je, govoreći o dijalogu na relaciji
Beograd-Priština, upozorila da “moramo biti pažljivi i izuzetno
oprezni kada se radi o prijedlozima s mogućim posljedicama za
regiju, ponajprije u pogledu ideja o teritorijalnim promjenama
ili razmjenama”. “U suprotnom, mogli bismo otvoriti Pandorinu
kutiju potencijalnih novih teritorijalnih pretenzija koje mogu
uzrokovati ozbiljnu nestabilnost i sigurnosnu prijetnju”, rekla
je hrvatska predsjednica.
Ona je dodala da u regiji postoje primjeri nadahnjujućih događaja
koji dokazuju hrabro vodstvo. “Toplo pozdravljamo potpisivanje
sporazuma o pitanju imena koji je nedavno postignut između
Skoplja i Atene te se nadamo kako će referendum ove nedjelje biti
ključni poticaj uspješnom nastavku euroatlantske integracije
zemlje (Makedonije)”, rekla je.
Grabar-Kitarović za reformu
‘sustava multilateralizma’ u skladu sa suvremenim
potrebama
Grabar-Kitarović je isto tako naglasila da je odgovornost zemalja
članica održati “relevantnost, učinkovitost i djelotvornost” UN-a
i “biti spreman za svaki mogući izazov”. “Međutim, nije
dovoljno podići svijest o najvažnijim pitanjima. Moramo također
poticati usvajanje potrebnih instrumenata i okvira, a prije svega
osigurati njihovu provedbu. Bez takvog pristupa ovaj će podij
ostati samo globalna pozornica. Samo riječi bez djela”, rekla je.
Dodala je da smo “tijekom godina naučili, često težim putem, kako
i vlade i međunarodne organizacije imaju svoje granice”. “To nas
je također poučilo o vrijednosti i važnosti uključivosti te o
važnoj ulozi koju privatni sektor, akademska zajednica, civilno
društvo i pojedinci mogu imati na mnogim različitim područjima
… mi jesmo globalno selo, ali smo sve češće skloni propustiti
priliku da globalnu agendu unesemo u naše domove, zajednice i
obitelji, a isto tako zaboravljamo staviti naše domove,
zajednice i obitelji na globalnu agendu”, kazala je
Grabar-Kitarović. U današnjem svijetu takav pristup
utjelovljen u multilateralizmu pod sve je većim pritiskom, dodala
je.
“To je osobito zabrinjavajuće jer države ne mogu samostalno
rješavati najvažnija pitanja za čovječanstvo. Multilateralizam je
nužan, ali slažem se s onima koji pozivaju na promjene u
multilateralnom sustavu. Ne smijemo biti zadovoljni i moramo
ponovno razmotriti desetljećima stare mehanizme i instrumente
kako bismo ih prilagodili modernim vremenima i suvremenim
potrebama”, naglasila je Grabar-Kitarović. Ponovila je da, “ako
se želimo pomaknuti naprijed … i učiniti UN važnijima, a kroz
to i učinkovitijima, moramo također shvatiti kako Ujedinjeni
narodi jesu i trebaju biti više od New Yorka, Ženeve, Beča,
Nairobija ili bilo kojeg drugog mjesta održavanja konferencija”.
“Multilateralizam započinje u našem vlastitom dvorištu i u našim
mislima.
To nije godišnji događaj. Mora biti našom dnevnom rutinom, naš
način rada u svijetu”, zaključila je.
Tijekom višednevnog boravka u New Yorku Grabar-Kitarović se na
marginama Opće skupštine UN-a bilateralno sastala s nizom visokih
dužnosnika, među kojima s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom
Erdoganom, glavnim tajnikom Svjetske organizacije Antoniom
Guterresom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem
Lavrovom, a tijekom ručka koji je priredio
Guterres sjedila je za istim stolom s američkim
predsjednikom Donaldom Trumpom.
Na pitanje je li bilo prigode za razgovor s Trumpom, odgovorila
je kako su razgovarali o njegovu govoru koji je održao u Općoj
skupštini, o pitanjima migracija, svjetske sigurnosti i slično.
“Ali ono što mene posebno zanima su bilateralna pitanja i
neprestano ponavljanje kad je riječ o trgovini i ulaganjima da
bismo pospješili taj sektor, naravno i vize za hrvatske
državljane jer iako u ovom trenutku nije teško dobiti vizu na
deset godina ipak mislim da bi program ukidanja viza bio vrlo
simboličan znak partnerstva između dviju država”, rekla je
Grabar-Kitarović. Razgovaralo se i o budućoj suradnji i o budućim
susretima, a kako je istaknula, ono što predsjednik Trump želi
svakako je i jačanje transatlantske suradnje, sigurnost i
hrvatsko-američko partnerstvo unutar NATO-a.
U ponedjeljak je Grabar-Kitarović sudjelovala na mirovnom summitu
posvećenom Nelsonu Mandeli, stotinu godina nakon rođenja i pet
godina nakon smrti tog velikog južnoafričkog vođe.
