Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je u razgovoru za Hinu da Hrvatska zbog najboljeg rada policije u ovom dijelu Europe može ustrajati u želji da ostane otvorena zemlja bez ograda i žilet žica, s empatijom prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom, ali i odlučnošću da interese svojih građana stavi na prvo mjesto.
Osim o pitanjima zaštite granica i politici prema migrantima koja
je donedavna prijetila oštrim podjelama u europskom političkom
prostoru ministar je u intervjuu za Hinu govorio i o svojim
nedavnim susretima s kolegama iz SAD-a i gotovo cijele Europe,
radu policije u turističkoj sezoni i obrani od požara.
Pitanje migranata dovelo je do oštrih podjela u
europskim političkim strukturama. Spominjale su se i krajnosti
poput potpunog zatvaranja granica i angažiranja
vojske?
Smatram da su podjele na koje aludirate većim dijelom prevladane
zaključcima Europskog vijeća (EV) od 28. lipnja ove godine. Do
tada je, osobito pred početak austrijskoga predsjedanja Vijećem
EU-a, bilo najava da će zbog otvaranja novog migracijskog
pravca kroz BiH i sprječavanja nove migracijske
krize austrijske granice štititi vojska, a Njemačka
zatvoriti svoje granice. S austrijskim kolegom Herbertom Kicklom
sam u dva razgovora riješio sve dvojbe što se tiče nadzora
hrvatske granice. Hrvatska, upravo zbog priprema za članstvo u
šengenskom prostoru, sustavno gradi svoje policijske kapacitete
pa tako i kapacitete granične policije. Hrvatska policija je
sposobna odgovoriti na pojačane migracijske pritiske s kojima smo
suočeni proteklih mjeseci, a koji su realno još uvijek daleko
ispod razine krizne 2015. i 2016. godine.
Postizanjem dogovora o sveobuhvatnom europskom pristupu
migracijama na sastanku EV-a uspostavljena je nova paradigma, a
postizanje takvog dogovora bilo je moguće jer je došlo do
značajnih promjena u političkoj konstelaciji pojedinih država
članica, bilo da je riječ o Italiji, Austriji ili Njemačkoj. I na
kraju, dogovor je bio moguć jer je svima bilo jasno da će
rješavanje migracijskog pitanja ili dodatno ujediniti ili do
kraja podijeliti EU. Unija u odgovoru na migracijski izazov prvi
puta podjednak naglasak stavlja na sva tri aspekta – vanjski,
unutarnji i na bolju zaštitu vanjskih granica EU. Vanjski aspekt
odnosi se na jačanje suradnje s državama sjeverne Afrike, Sahela
i Roga Afrike, ali i Bliskog istoka i Azije. To su države
podrijetla i tranzita migranata. Unutarnji aspekt osigurava
nastavak pregovora o reformi Zajedničkog europskog sustava azila.
Treći aspekt, zaštita vanjskih granica EU, po mom je osobnom
mišljenju ključan.
U kojoj je europskoj državi vladajuća politička
struja trenutno najbliža politici hrvatske vlade po tom pitanju,
a u kojoj najudaljenija? To vas pitam i kao međunarodnog tajnika
HDZ-a.
Nekoliko puta sam već istaknuo da su zaključci EV-a potpuno na
tragu naše migracijske politike koju provodimo od prvog dana mog
dolaska na dužnost ministra unutarnjih poslova. To su zakonite,
kontrolirane i održive migracije. To podrazumijeva zaštitu
granica od nezakonitih prelazaka, podršku politici premještaja i
preseljenja kao zakonitih putova dolaska u Europu, dakle
solidarnost s izbjeglicama u stvarnoj potrebi za međunarodnom
zaštitom, ali u brojevima koji ne preopterećuju naše prihvatne,
administrativne i sve druge kapacitete važne za njihovu uspješnu
integraciju u naše društvo.
Dakle, ne bih rekao da smo u bilo kojoj državi članici Europske
unije tražili uporište za našu migracijsku politiku, već je
obrnuto, odlučili smo samostalno, sukladno interesima Hrvatske,
ostati otvorena zemlja bez ograda i žilet žica, zemlja koja ima
empatiju prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom, ali
ne dopušta ilegalne migracije i zaustavlja krijumčare.
Imamo u vidu da je velik broj naših građana u recentnoj povijesti
bio upravo u tom statusu, ali smo jednako tako odlučni sigurnost
naše države i naših građana staviti na prvo mjesto. To znači da
odlučno štitimo hrvatske granice i ne dopuštamo ekonomskim
migrantima da nezakonitim prelascima, zloporabom sustava azila i
sekundarnim kretanjima prema drugim članicama EU dovode u pitanje
našu sigurnost, sigurnost Unije u cjelini te opstojnost
šengenskog prostora.
U posljednje vrijeme razgovarali ste s kolegama
ministrima iz SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Njemačke,
Austrije i drugih zemalja, sudjelovali na sigurnosnim forumima i
susretima na EU razini. Može li Hrvatska u zaštiti granica dobiti
i konkretnu pomoć prijateljskih zemalja?
Podrška partnera s kojim sam razgovarao nije izostala. Frontexov
zrakoplov od prošle srijede pomaže u nadzoru hrvatske kopnene i
morske granice s BiH, Crnom Gorom i Italijom. Uz to, Hrvatskoj je
odobrena i dodatna financijska omotnica u iznosu od 10,4 milijuna
eura za tehničko opremanje zelene granice s BiH i Crnom Gorom.
U kontekstu jugoistočne Europe, intenzivirani su pregovori o
zaključivanju statusnih sporazuma koji će omogućiti
raspoređivanje osoblja Europske granične i obalne straže na
granice naših susjednih zemalja. BiH je, s obzirom na otvaranje
nove migracijske rute kojoj svjedočimo od početka ove godine,
odobrena financijska pomoć u iznosu od 1,5 milijuna eura.
Pokrenut je i politički dijalog Komisije i Europske službe za
vanjske odnose o viznoj politici jer su neke od naših susjednih
zemalja odlukama o liberalizaciji viznog režima s pojedinim
državama Bliskog istoka i Afrike dale izravan poticaj za pojačana
migracijska kretanja prema Hrvatskoj i drugim članicama EU-a. To
ide na ruku krijumčarskim mrežama i pridonosi jačanju trenda
sekundarnih kretanja diljem EU-a i to uglavnom ekonomskih
migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu.
Hrvatski je stav da se u suzbijanje nezakonitih
migracija na tzv. Balkanskoj ruti aktivnije moraju uključiti i
ostale države. Ima li kakvih konkretnih rezultata?
U raspravi o zaključcima EV-a iz lipnja premijer Andrej
Plenković posebno se založio za uvrštavanje reference na tzv.
zapadno-balkanski migracijski pravac i doprinos koji očekujemo od
zemalja duž tog migracijskog pravca. To je na odgovarajući način
uvršteno u paragraf 4. zaključaka EV-a. S ministrima unutarnjih
poslova BiH, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije sam i prije
usvajanja zaključaka EV-a razgovarao o doprinosu koji mogu i
trebaju dati u zaštiti vanjskih granica s obzirom na pojačana
migracijska kretanja. Prije svega ulaganjem u kapacitete
granične policije, razmjenom informacija, izgradnjom prihvatnih
kapaciteta, preuzimanjem pravne stečevine EU-a u području azila,
provedbom sporazuma o readmisiji i usklađivanjem vizne politike
sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
To su obveze koje su kao kandidati i potencijalni kandidati za
članstvo preuzeli sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju te
mjerilima koja u pristupnim pregovorima trebaju ispuniti u
području pravde, slobode i sigurnosti. Upravo je bolja suradnja u
području sigurnosti i migracija jedan od šest prioritetnih
područja suradnje s državama jugoistočne Europe prema novoj
Strategiji proširenja koju je Europska komisija predstavila u
veljači ove godine.
Smatram da je suradnja u tom području u zajedničkom interesu
Hrvatske, država jugoistočne Europe i Europske unije. Sigurnost
je temelj na kojemu počiva razvoj svake države i društva.
Štiteći svoju granicu Hrvatska ujedno štiti jednu od najdužih
vanjskih granica EU. Svjesni smo da će naša odgovornost u tom
smislu uskoro biti još veća i za to se svakoga dana sustavno i
odgovorno pripremamo.
Međutim, odgovornost Hrvatske u zaštiti europskih granica treba
promatrati u širem kontekstu. Zato smo povjerenike Komisije,
izvršnog direktora Frontexa i naše europske partnere, prije svega
Sloveniju, Austriju, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju
senzibilizirali s jedne strane za potrebu pružanja jače
političke, tehničke i financijske pomoći državama našeg
neposrednog susjedstva te im, s druge strane, približili važnost
članstva Hrvatske u šengenskom prostoru koje će pridonijeti
jačanju ukupne sigurnosti EU-a.
To je jedan od osnovnih preduvjeta za ponovno pridobivanje
povjerenja europskih građana, značajno narušenog posljedicama
migracijske krize i terorističkih napada u Europi. Naše članstvo
u Schengenu važno je i za ukidanje kontrola na unutarnjim
granicama Schengena.
Hrvatska čim prije želi u Schengen. Kada bi se taj
cilj mogao i ostvariti?
Kada će to biti ostvareno, ne želim spekulirati, jer nakon
završetka ispunjenja tehničkih uvjeta, sve države EU se moraju
suglasiti kako bi se odlučilo o ukidanju nadzora na našim
unutarnjim granicama.
Međutim, Hrvatska mora i hoće, sa svoje strane, ispuniti sve
potrebne preduvjete te se nadam da bi to mogli ispuniti do kraja
ove godine. Nakon toga će biti potrebni dodatni diplomatski
angažmani kako bi uvjerili svaku državu ponaosob da je Hrvatska
pouzdani partner koji jamči sigurnost vanjske šengenske granice,
što smo činili i do sada na svakom od spomenutih sastanaka s
europskim kolegama.
Europska komisija konstantno prati naš napredak. Svaka tri
mjeseca ažuriramo i Komisiji dostavljamo akcijske planove za
otklanjanje nedostataka identificiranih evaluacijom u pojedinim
područjima šengenske pravne stečevine.
Iz sredstava Schengenskog instrumenta već smo nabavili veliki
broj tehničke opreme i vozila, stacionarne i mobilne sustave te
radare za nadzor državne granice i na tom tragu nastavljamo
koristiti fondove koji su nam na raspolaganju u aktualnom
Višegodišnjem financijskom okviru. Radimo to sa sviješću da će
naša granica uskoro biti i vanjska granica Schengena, i zato uz
daljnje investicije u tehničku opremu značajna sredstva ulažemo i
u nastavak obuke naših policajaca koji su već dostigli visoku
razinu obučenosti za obavljanje svih složenih zadaća u pojedinim
područjima policijskog rada.
Koliko bi policajaca trebali imati u Hrvatskoj da
sustav besprijekorno funkcionira? Od početka mandata rješavate
probleme neadekvatne opreme, policajcima rastu plaće, no i dalje
se govori o nedostatku ljudi na terenu.
U MUP-u je zaposleno 20 138 policijskih službenika. Sada će
početi raditi 368 polaznika koji su završili Programa obrazovanja
odraslih za policajca, a od rujna u taj Program kreće 600 novih
polaznika. U zadnjih 5 godina, broj zaposlenih policijskih
službenika se gotovo i ne mijenja.
Kada bi bila popunjena sva predviđena radna mjesta po
sistematizaciji, služba bi se mogla uspješno organizirati tako da
ne nedostaje ljudi na terenu. Također, s postojećim brojem
zaposlenika u policijskim postajama, a prema novom i prilagođenom
funkcionalnom ustroju i organizaciji rada, povećala bi se
učinkovitost i isplativost rada policije uz smanjenje
administrativnih i povećanje operativnih poslova.
Poteškoće u organizaciji službe imamo i zbog primjene odredbi
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Neke od
njih su teško primjenjive za organizaciju policijske službe.
Mišljenja smo kako bismo granskim kolektivnim ugovorom to bolje
riješili, a ujedno omogućili adekvatnije funkcioniranje
policijske službe. Angažiranje pričuvne policije bi, zbog potrebe
povremenog pojačanog angažiranja na određeno vrijeme, na manjem
području pojačalo učinkovitost i efikasnost policijskog rada na
terenu.
Možemo li pomoć i iskustva očekivati i u poboljšanju
zaštite od požara koji su nas ranijih godina znali iznenaditi u
ljetnim mjesecima? Kakvi su trenutni hrvatski vatrogasni
kapaciteti?
Ključna je riječ u MUP-u prevencija. Provodimo niz preventivnih
aktivnosti – policijski službenici i inspektori zaštite od požara
premještaju se iz unutrašnjosti prema priobalju radi nadzora nad
mjerama zaštite od požara, aktivno i kontinuirano surađujemo s
raznim institucijama, medijima, lokalnom i državnom upravom na
prevenciji, ali i ukazujemo na važnost razvijanja svijesti
građana o zaštiti od požara.
Sve naše operativne vatrogasne postrojbe, javne i dobrovoljne kao
i osposobljene snage Ministarstva obrane, od prošle godine do
danas konstantno rade na dodatnom osposobljavanju, usavršavanju i
tehničkoj opremljenosti te su spremne za brza i učinkovita
djelovanja. Ove godine osigurali smo oko 14 milijuna kuna za
aktivnosti prevencije, pripravnosti i odgovora na požare. U
odnosu na proteklu godinu, požara je za 85 posto manje, naravno
tome je pomogao i duži kišni period, ali i dosljedna provedba
Programa aktivnosti.
Hrvatska ima izgrađen sustav gašenja požara otvorenog prostora
koji se može nositi sa zahtjevima na terenu. No, veliki požari se
u većini slučajeva događaju u složenim meteorološkim uvjetima
kada ni kapaciteti koje imamo ne mogu u potpunosti djelovati,
pogotovo zračne snage. Vidljiv je i trend globalnog zatopljenja
pa se pojavljuju požari otvorenog prostora u onim krajevima
Europe gdje ih nije bilo dosada, kao što je slučaj požara u
Švedskoj prije nekoliko dana, gdje se morao uključiti i Europski
mehanizam za civilnu zaštitu kako bi se požari stavili pod
kontrolu i ugasili. Iako u zračnim snagama imamo u prosjeku, i u
usporedbi s drugim zemljama, najjaču operativu, sustav
vatrogastva treba nadograđivati i opremati modernom tehnikom.
Spomenuo bih veliki projekt nabave vatrogasnih vozila i
komunikacijske opreme iz fondova Europske unije u vrijednosti
višoj od 30 milijuna eura. Ministarstvo unutarnjih poslova i
Državna uprava za zaštitu i spašavanje aktivno rade na pripremi i
provedbi projekta “Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH”
kojim bi se za javne vatrogasne postrojbe i središnja dobrovoljna
vatrogasna društva nabavilo 91 vatrogasno vozilo i 3 zapovjedna
stožerna vozila. Projekt je sufinanciran kroz Operativni program
“Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020”.
Hrvatska u Europskom mehanizmu civilne zaštite sudjeluje od 2008.
godine. Vrijedno je istaknuti da je Hrvatska od 2007. do 2017.
godine 17 puta svojim kapacitetima civilne zaštite pružila pomoć
u sedam država i to sa 1.121 letova u kojima su naši kanaderi i
piloti bili u pogonu 360 sati. Vlastitoj otpornosti na katastrofe
doprinijet ćemo i namjenskom pričuvom na razini Europske unije,
uspostavom tzv. RescEU-a. To su europski kapaciteti za civilnu
zaštitu kojima će se nadopunjavati postojeći nacionalni
kapaciteti. Tako je moguć koordiniran europski odgovor koji se
aktivira ako u slučaju neke katastrofe nacionalni kapaciteti nisu
dovoljni. Govorimo o zrakoplovima za gašenje šumskih požara,
crpkama visokog kapaciteta, potragama i spašavanjima u gradovima,
poljskim bolnicama te timovima za hitnu medicinsku pomoć.
Hrvatska podržava ovakav europski mehanizam, ali to nipošto ne
znači odustajanje od nacionalnih kapaciteta, naprotiv, a RescEU
je mehanizam koji nam je svima dostupan, ako i kad se za njim
ukaže potreba.
Svaka turistička sezona novi je sigurnosni izazov. Ne
samo zbog najava o rekordnom broju turista, nego i veće stope
kriminala u to doba godine – od svakodnevnih krađa do droge. Kako
se policija nosi s povećanim opsegom posla u ljetnim mjesecima,
posebno u priobalju?
Policija se za svaku turističku sezonu posebno priprema, planira
i provodi sve potrebne aktivnosti kako bi se svi turisti u
Hrvatskoj doista osjećali sigurno na svim destinacijama.
Po prvi puta ove godine osnovan je i Stožer za provedbu mjera
sigurnosti u turističkoj sezoni sa sjedištem u Zadru iz kojeg se
nadziru, koordiniraju i usmjeravaju sve aktivnosti koje se
provode tijekom turističke sezone. Stožerom rukovodi jedan od
zamjenika glavnog ravnatelja policije koji donosi i taktičke i
operativne odluke. Na taj se način policijski resursi mogu,
sukladno prosudbama i potrebama, preusmjeravati na područja za
koja se procijeni da zbog sigurnosnih rizika zahtijevaju pojačanu
nazočnost policijskih službenika. Na primjer, veliki glazbeni
festivali kojih je diljem Jadrana već bilo, a na kojima se
okupljaju deseci tisuća posjetitelja, Ultra Europe u Splitu i
druga značajnija javna okupljanja…
Koliko policajci iz unutrašnjosti u sezoni pomažu
kolegama na moru?
Ove je godine na ispomoći policijskim upravama na moru upućeno
oko 250 policijskih službenika i to temeljnih policajaca,
prometnih policajaca, kriminalističkih službenika iz policijskih
uprava u unutrašnjosti, ali i 89 stranih policijskih službenika.
To je projekt po kojem je hrvatska policija brendirana u Europi,
ali i u svijetu. Strani policijski službenici dolaze iz 18 država
i rade zajedno s našim policajcima; pomažu u komunikaciji s
turistima, ulijevaju povjerenje, premošćuju kulturološke i
jezične barijere te doprinose ugledu Hrvatske kao sigurne
turističke destinacije. S nama su po prvi puta ove godine i
policajci iz NR Kine. Izvrsno su se snašli u Zagrebu u kojem ih
susreću njihovi sugrađani.
Također, sve policijske uprave, kako kontinentalne tako i
priobalne, u suradnji s Vijećima za prevenciju županija, gradova
i općina tiskale su i distribuiraju promidžbene letke za strane
turiste kojima se na desetak svjetskih jezika goste upućuje na
sigurno ponašanje.
U odnosu s našim građanima želja nam je policiju približiti
ljudima. Sigurnost građana hrvatskoj policiji osnovni je
posao i ona je tu zbog njih. Dobar smo primjer mogli vidjeti
na dočeku hrvatskih nogometnih reprezentativaca koji je unatoč
stotinama tisuća ljudi na zagrebačkim ulicama prošao bez
incidenta. Kolege zato želim još jednom pohvaliti, a mislim da je
u približavanju policije i građana tih dana pomogla i sugestija
Ravnateljstva policije da policajci mogu nositi i znakove
hrvatske nogometne reprezentacije, uz koja su se, naravno, morala
vidjeti i službena obilježja.
Andrej Matijašević
