U okviru ovog instrumenta "ESIF Kredita za javnu rasvjetu", jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se krediti i to u rasponu od 500 tisuća do 15 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu
U utorak, 19. lipnja 2018. godine ministrica regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je
zajedno s predsjednicom Uprave Hrvatske banke za obnovu i
razvitak Tamarom Perko i članom Uprave Hrvatske banke
za obnovu i razvitak Hrvojem Čuvalo, Sporazum o
financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova
Europske unije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu
financijskog instrumenta “ESIF Krediti za javnu rasvjetu” u
okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija
2014.-2020.”, a svečanosti potpisivanja nazočili su i ministar
zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar
financija Zdravko Marić.
Ukupna vrijednost ovog financijskog instrumenta iznosi 20
milijuna eura, odnosno 152 milijuna kuna, iz europskih fondova, a
namijenjen je jedinicama lokalne samouprave. Financijski
instrumenti sufinanciraju se u okviru europskih strukturnih i
investicijskih fondova i općenito dolaze u obliku kreditnih
linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala.
U okviru ovog instrumenta “ESIF Kredita za javnu
rasvjetu”, jedinicama lokalne samouprave dodjeljivat će se
krediti i to u rasponu od 500 tisuća do 15 milijuna kuna uz nisku
kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti
jedinice lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi
(0,1%, 0,25% i 0,5% godišnje). Rok otplate je do 10 godina,
uključujući do 6 mjeseci počeka. Pored ovako povoljne cijene
financiranja, dodanu vrijednost “ESIF Kredita za javnu rasvjetu”
čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti
predstavljaju doista dostupni izvor financiranja za postizanje
energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete jedinica lokalne
samouprave.
“Financijski instrumenti, kao novi i jednostavniji
pristup EU sredstvima, prije svega zbog bitno manjih
administrativnih zahtjeva, imaju još jednu vrlo važnu značajku, a
to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. Dakle, kada se
vrate u državni proračun, RH će ih koristiti u iste svrhe, čime
se novac koji ulažemo u financijske instrumente više puta
upotrebljava, odnosno uvjetno rečeno reciklira, što je bitno iz
perspektive poreznih obveznika. Radi se o doista dostupnom izvoru
financiranja jedinica lokalne samouprave budući da će naše općine
i gradovi moći vraćati ove izrazito povoljne kredite prvenstveno
iz ušteda na računima za električnu energiju, dakle bez novog
opterećenja za porezne obveznike”, izjavila je
ministrica Žalac te dodala kako ovo nije prvi
financijski instrument za javnu upravu u cilju postizanja
energetske učinkovitosti. U prosincu 2017. godine Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je,
također HBOR-u, provedbu sličnog proizvoda “ESIF Kredite za
energetsku učinkovitost za javne zgrade” u vrijednosti od 190
milijuna kuna.
“Provedbom ovog financijskog instrumenta, osim dobrobiti
za javni sektor i postizanje energetskih ušteda, očekujemo i
povećanje gospodarske aktivnosti u kontekstu ugovaranja izvođenja
radova i nabave što će imati dodatne pozitivne konotacije za
hrvatsko gospodarstvo. HBOR već početkom srpnja počinje zaprimati
zahtjeve za odobrenje ovih kredita te pozivam sve zainteresirane
da nam se čim prije obrate”, izjavila je Tamara Perko,
predsjednica Uprave HBOR-a.
Potpisivanjem Sporazuma o financiranju, Ministarstvo regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije, kao Upravljačko tijelo
Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. –
2020., pokrenulo je provedbu osmog financijskog
instrumenta, a u narednom razdoblju očekuje se pokretanje još dva
financijska instrumenta u okviru energetske učinkovitosti, ovaj
put za privatni sektor (prvi je namijenjen proizvodnji, a drugi
turizmu i trgovini).
