Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u utorak i srijedu u dvodnevnom službenom posjetu Italiji, zemlji koju upravo potresa teška politička kriza, i sastati se tamošnjim državnim vrhom i obići moliške Hrvate.
Predsjednica dolazi u Italiju na poziv talijanskog predsjednika
Sergia Mattarelle koji je bio u službenom posjetu Hrvatskoj u
travnju 2015. godine, u jeku migrantske krize. Grabar-Kitarović
najavila je tada konkretnu pomoć Italiji, prvoj na udaru
ilegalnih imigranata, u vidu slanja jednog brod u
Sredozemlje.
Osim o potrebi rješavanja uzroka ilegalne imigracije kako bi se
izbjegle nove humanitarne katastrofe na moru, Grabar-Kitarović i
Mattarella usuglasili su se u potrebi širenja Europske unije.
Zaključeno je i kako su Hrvatska i Italija prijateljske zemlje
koje moraju jačati odnose gospodarskim ulaganjem i zajedničkim
nastupima.
Sastanak s Mattarellom i predsjednicima parlamenta
Službeni posjet Italiji predsjednica Grabar-Kitarović započet će
u utorak u Kvirinalskoj palači u Rimu, rezidenciji talijanskog
predsjednika. S Mattarellom, koji je zadnjih tjedana imao pune
ruke posla s pregovorima oko sastavljanja nove talijanske vlade
te je naposljetku i odbio potvrditi, razgovarat će i u četiri oka
i u pratnji izaslanstava.
Kasnije će se sastati s predsjednicom Senata Marijom Elisabettom
Alberti Casellati (Forza Italia), prvom ženom na toj dužnosti u
talijanskoj povijesti, i predsjednikom Zastupničkog doma Robertom
Ficom (Pet zvijezda).
Drugog i završnog dana posjeta, u srijedu, predsjednica će
posjetiti moliška mjesta Aquavivu, Collecroce/Kruč,
Tavennu/Tavelu, San Felice/Filić, Montemitr/Mundimitar u gdje će
se, osim s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine, susresti i
s gradonačelnicima i čelnicima cijele regije.
Moliški Hrvati
Moliški Hrvati su pripadnici hrvatskog naroda koji su oko 1500.
godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred
navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine
i Neretve. Specifičnost Moliških Hrvata je do današnjih dana
sačuvan arhaičan moliški hrvatski dijalekt.
Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruču (Acquaviva
Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra).
U tim mjestima djeluje dječji vrtić, kao i osnovna i srednja
škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju prema obrazovnim
programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
obavljaju nastavnici koje ta državna institucija na stručnom
natječaju odabire i čiji rad financira.
U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola
čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog državnog proračuna, a
u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za
odrasle o kojemu brinu hrvatske udruge u tim gradovima.
Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda (ISTAT),
u moliškoj provinciji Campobasso 2001. godine živjelo je dvije
tisuće Hrvata.
Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih,
ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje
pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.
S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno
talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan
Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je
njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji
Molise.
Hrvatska zajednica u Italiji službeno je stoga locirana
isključivo u okviru regije Molise, unatoč brojčano znatnoj
prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema
raspoloživim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima obitava
posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali
njima se ne priznaje status povijesne niti jezične manjine.
Zato su hrvatske kulturne udruge, prethodno osnovane u Rimu,
Trstu, Milanu i Udinama, kao i kulturne udruge moliških Hrvata,
od 2001. godine udružene u “Savez hrvatskih zajednica Italije”
(Federazione delle Comunita Croate in Italia) kojim se utvrđuje
njihova teritorijalna nazočnost, te sukladno unutarnjem
zakonodavstvu Italije i obvezujućim europskim standardima, otvara
mogućnost stjecanja pretpostavki za ostvarivanje prava na zaštitu
i promicanje jezičnog i kulturnog identiteta.
Godine 2004. Savez je pokrenuo izdavanje dvojezičnog
informativnog glasila namijenjenog Hrvatima u Italiji, kao i
državnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske kojim
osnažuje svoju predstavničku zadaću.
